Saharci: razlika između inačica

'''Sahrawi'''{{Citat|»Svaki Saharac spreman je na najveće žrtve za svetu stvar revolucije: dat će i život ako treba, ali na svojem pijesku ne želi biti pokoren i ponižen«|Abdelaziz, 1985., str. 35.}}</ref> (Sahrawi, Saharawi, Sahraouies) su narod nastanjen u područjima zapadnogzapadnoga dijela pustinje [[Sahara|Sahare]], južno od Maroka, čije je područje, inače pod okupacijom [[Maroko|Maroka]], međunarodno priznato kao suverena država [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadna Sahara]]. SahrawiSaharci, inače govornici jezika [[Hassaniyya arapski|hassaniya]], porijeklompodrijetlom su od starog arapskog plemena [[Beni Hassan]], koji su se pomiješali s pripadnicima hamitskih plemena Sanhaja (izg. [[Sanhadža]]) i stvorili novi narod, točnije plemena poznata kao Sahrawi (Sahrui),<ref name="Glavaš"/> odnosno Hassaniya. Istoga su porijeklapodrijetla i [[Mauri]] iz MaritanijeMauretanije koji se služe istim jezikom.

Ime Saharac (Sahrawi došlo) je podošlo od riječi 'Sahra' ili 'Sahara', naziva za najveću pustinju na svijetu, značenje mu je ‘Saharci’; stanovnici Sahare) . Ime Hassaniya , došlo je po plemenu Beni Hassan a označava narode Hassaniya i njihov jezik.

Saharci (Sahrawi) su nomadsko stanovništvo s kulturom sličnom beduinskoj, organizirani po plemenima i plemenskim savezima. Žena u društvu ima visoki ugled, uključujući i zadaće borkinje (braniteljice).<ref>Tafra, SahrawiMajda. ''Cijela domovina ili smrt : borba ženâ Saharske Arapske Demokratske Republike za slobodu'' // Žena : časopis za znanstvena, društvena i kulturna pitanja o mjestu i ulozi žene i porodice u društvu [gl. i odg. ur. Melita Singer], Konferencija RK SSRNH za društveni položaj žene i porodice, Zagreb, 1987., god. 45., br. 1—2., str. 44. — 49., {{ISSN|0513-9473}}</ref> Saharci danas naseljavaju pustinjska područja južnog [[Maroko|Maroka]], zapadne[[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]], sjeverne [[MautitanijaMauretanija|MauritanijeMauretanije]], izbjegličkeprognaničke kampovetabore po Alžiru i na Kanarskim otocima. Podgrupa [[Mauri]] (Moors), miješanci su Berbera, Arapa i crnaca. Sve ove grupeskupine ljudi, Maure i Saharce možemo kolektivno nazivati i Hassaniya, a tako i njihov jezik kojim se služe. Negdje od [[1300-ih|1300.]].-tih ih prodirući [[Arapi]] (uglavnom [[Beni Hassan]]) izazivaju nevolje s domorodnim [[Berberi]]ma, što je potrajalo negdje do konca 17. stoljeća.

Hassanije (Mauri i Saharci) kao narod nastaju miješanjem pridošlih Arapa i Berbera, te njihovih robova. Španjolski utjecaj među njima počinje [[1904.]]. širenjem Franko-španjolskih granica [[protektorat]]a. Iste te godine [[šeik]] [[Ma' al-'Aynayn]] utemeljuje grad [[Smarna|Smarnu]], nešto istočnije od El-AaiunaAaiúna (El Aiún). Španjolski utjecaj na njihov nomadski život je snažan. Kao nomadi na devama oni putuju s mjesta na mjesto ali među njima zato danas možemo pronaći trgovce, ali ite one koji su još ostali ratniciratnicima.

Sadašnje Sahrawizapadnosaharsko društvo varira od bogatih do siromašnih i onih koji muku muče po kampovimataborima (zbjegovima). Dom Saharaca je [[šator]], obitelj spava na kožama ili pokrivačima. Za vrijeme obroka muškarac uvijek jede prije žene i djece. Većina ih je ipak siromašnih, pa uglavnom imaju po jednu ženu, dok se u bogatih muslimana, po običaju, može naći i do četiri. Što se tiče njihovih samih raznih plemena, ona su uvijek [[endogamija|endogamna]]. Članovi jednog plemena nikada se ne žene vanizvan svoje zajednice. Sahrawi-[[agrikulturaPoljodjelstvo]] je u Saharaca veoma ograničenaograničeno, prilagođenaprilagođeno onimje onih 2 inča (5 centimetara) kiše godišnje. Sponjano ropsto kod njih sada je danas stavljeno vanizvan zakona, a jedino što su još u mogućnosti proizvesti za izvoz je stoka.

DruštvoSahrawijsko Sahrawija(saharsko) podijeljenodruštvo je podijeljeno na četiri glavne grupe skupine: 1) ratnici ([[Hassanes]];, potječu izravno od Beni Hassana)); ‘[[marabuti]]’ (marabouts’marabouts = sveti ljudi); 'platiše‘platiše poreza’ (tribute payers), oni što plaćaju porez višim klasama i 4) crni [[robovi]]. U prošlosti su ove klasne razlike vrlo jasno obilježavane.

Od [[1976.]]. godine aneksijom 2/3 Zapadne Sahare (ostatak je anektiran [[1979.]].), bivše [[Španjolska Sahara|Španjolske Sahare]] tisuće Zapadnih Saharaca bježe pred marokanskom okupacijjom na krajnji jugozapad [[Alžir|Alžira]], gdje još uvijek žive potpuno ovisni o međunarodnoj humanitarnoj pomoći.

Do aneksije koja je došla [[1976.]]. svakako je dovelo proglašenje, od strane Polisarija ([[Polisario]]), Saharske Arapske Demokratske Republike, koji je rat za nezavisnost poveo još [[1973.]]. [[Organizacija Afričkog Jedinstva]] (OAU), priznala je SADR 1984. Par godina kasnije ([[1991.]].) završava i rat između Polisarija i Maroka. Maroko i danas nastoji privući izbjeglice da se vrate i postanu marokanski građani, što Sahrawi odbijaju, pa se još nalaze po kampovima u susjednom Alžiru.

Pleme. Najveća čvrsta jedinica je pleme koje nosi ime utemeljitelja, a najmanja ''Ahel', obiteljska jedinica koja se sastoji od 3-4 generacije. Vođa plemena ili 'plemenske frakcije' je Sheik ili Cheij (pl. Shiouk; Chiuj). Svako pleme ima vlastite zakone savjetna tijela (yemaa) a može ući i u savez s drugim plemenima.

''Zapadni Saharci'': Reguibat ([[Erghibat]]), [[Oulad Delim]] / ([sing. ould);] =sinovi/), [[Tekna]] (Teqna), [[Chnagla]].

=== Vanjske povezniceNazivi ===