Kraljevstvo Izrael: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dovršio biblijski izvještaj o Kraljevstvu Izrael |
dovršio povijest i arheologiju |
||
Redak 41:
[[Image:Jebusite_Jerusalem.jpg|thumb|250px|right|Kosi zid u Jeruzalemu, vjerojatno zidine grada što ga je David osvojio od Jebusejaca (oko 1000. pr.n.e.).]]
Malo je [[arheologija|arheoloških]] dokaza iz Šaulova ili Davidova vremena. Postoje ostaci njihovih gradova. Kako Šaulove Gibee, nekoliko kilometara na sjeverozapad od Jeruzalema, tako i staroga [[Jeruzalem]]a što ga je osvojio David. Čini se da je kosi kameni zid na koji su naslonjene kasnije građevine, većinom iz 8. stoljeća, bio ovdje i prije Davida, te da je riječ o obrambenim zidinama toga grada. Usto, nađeni su i ostaci podzemnih tunela koji iz grada vode do izvora Gihon, podno Jeruzalema, a koji su vjerojatno - kako se čini prema biblijskom izvještaju - poslužili Davidovim sljedbenicima za proboj unutar grada. U pisanim se izvorima ne spominju ni Šaul ni David, ali ni Salomon čija je graditeljska aktivnost ipak bila veća, što je vidljivo u ostacima gradova [[Megido]], [[Hazor]], [[Be'er Sheva|Be'er Ševa]].
O kasnijim se kraljevima ipak može naći i nešto pisanih izvora. Primjerice, u arhivima [[Asirija|asirskoga]] kralja Salmanasara III. (oko 858.-824. pr.n.e.) spominje se bitka u Karkaru na Orontu (rijeka koja protječe kroz [[Damask]]), za koju se kaže da je kralj u njoj pobijedio dvanaest kraljeva, a među njima [[aram]]skoga kralja [[Ben-Hadad II.|Ben Hadada II.]] (asirsko je ime za njega Hadadezer) i kralja Izraela [[Ahab]]a. Ta se bitka dogodila 853. pr.n.e.
Tragovi Ahabove vlasti u Samariji vidljivi su i u arheološkim ostacima, posebice u velikoj kraljevskoj palači.
U [[Tel Dan]]u, na krajnjem sjeveru [[Izrael]]a, nađena su između [[1993]]. i [[1994]]. godine tri fragmenta [[aramejski jezik|aramejskog]] natpisa urezanog u kamenu ploču koja govori o bitci između Aramejaca s jedne strane i dva židovska kraljevstva, Izraela i Jude, s druge strane. Riječ je o ratnoj propagandi aramskog kralja Hazaela koji se hvali kako je ubio oba židovska vladara, koje i imenuje: »Jorama, sina Ahabova, kralja Izraela« i »Ahazju, sina Joramova iz doma Davidova.« To bi ujedno bili i jedino tako staro svjedočanstvo o postojanju Davidove dinastije, no upravo je na tom mjestu ova kamena ploča prelomljena i nije baš ovaj natpis sasvim jasan. U svakom slučaju, riječ je o događajima iz 841. pr.n.e. o kojima govori i [[Biblija]], ali sa suprotne točke gledišta, one izraelske.
Oko 800. pr.n.e. postoje zapisi o tomu da je asirski kralj primao danak od aramskoga kralja Ben Hadada III. i od kralja Izraela.
O teškim vremenima kraja izraelskoga kraljevstva govore brojna svjedočanstva o razaranjima i paljevini. Poznato je da još 738. pr.n.e. asirski kralj [[Tiglat-Pileser III.]] prima danak od zapadnih vladara, te da 734. pr.n.e. uzima dio Galileje. 732. pobjeđuje aramskoga kralja Resina, te [[Damask]] konačno pada pod asirsku vlast.
[[Salmanasar V.]], asirski kralj opsjeda Samariju, te ona pada 722. ili 721. pr.n.e. Nije jasno je li Samariju osvojio njegov sin [[Sargon II.]] ili si u svojim natpisima pripisuje očevu pobjedu, kratko nakon njegove smrti. U svakom slučaju Sargon osniva asirsku provinciju Samerina, umjesto nekadašnjeg Kraljevstva Izraela.
[[Kategorija: Židovi]]
| |||