Kvarken (otočje): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arhipelag Kvarken |slika = Kvarken.png |godina = 2000. <small>(24. zasjedanje) Prošireno 2006.</small> |vrst baštine =Prirodno dobro...
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 10:
}}
[[Datoteka:Vegetation-Holmön-07-08-08.jpg|mini|lijevo|<center>Pogled s otoka Holmöna preko Kvarkena na finsku obalu]]
'''Arhipelag Kvarken''' ([[švedski]]: ''Kvarken ili Quarken'', [[finski]]: ''Merenkurkku'') je [[arhipelag]] koji se nalazi u [[tjesnac]]u koje odvaja Gornji [[Botničkibotnički zaljev]] od Donjeg botničkog zaljeva, tzv. [[Botničko more|Botničkog mora]]. Na tom mjestu udaljenost [[Švedska|švedske]] od [[Finska|finske]] obale je oko 80 km, a najudaljeniji otoci samo 25 km od obale. Dubina mora u ovom području je samo 25 metara, a područje ima i jako veliki stupanj podstgalacijalnog podizanja tla pri čemu se obala podiže 1 cm godišnje. pri čemu se otoci šire, od [[uvala]] se stvaraju [[jezero|jezera]], [[močvara|močvare]] i [[tresetište|tresetišta]], najbrže na svijetu. Ako se ovo uzdizanje tla nastavi, za oko 2,000 godina Gornji Botnički zaljev će se potpuno odvojiti od mora i postat će najveće Europsko jezero<ref>Per Erik Persson, "Od Vindelkrokena do Holmögadda", [http://sv.wikipedia.org/wiki/Svenska_Turistf%C3%B6reningens_%C3%A5rsbok Šveski turistički godišnjak (''Svenska Turistföreningens årsbok'')], 2001., str.26, ISSNISBN 0283-2976</ref>. Uglavnom, ovo područje je nezamjenjivo za proučavanje [[izostazija]] [[zemljina kora|zemljanih kora]] i [[zemljin plašt|zemljinog plašta]], fenomena koji je ovdje prvi put i zabilježen. Zbog toga je 2000. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
 
Arhipelag je veći uz finsku obalu, a većina malenih [[otok]]a koji ga čine su nenaseljeni. Na švedskoj strani on pokriva manje područje, tzv. arhipelag Holmöarna (švedski: ''Holmöarkipelagen'') po najvećem otoku Holmönu, i otoci imaju mnogo strmije obale. Arhipelag Kvarken je imao i povijesnu važnost jer je služio kao [[pošta]]nska ruta zimi kada bi ga led okovao od švedske do finske obale. Ova poštanska ruta je bila jako važna za vrijeme švedske dominacije finskom.