Njemački savez: razlika između inačica

|ime=NjemačkaNjemački KonfederacijaSavez

|hr_ime=NjemačkaNjemački KonfederacijaSavez

|genitiv=NjemačkeNjemačkoga KonfederacijeSaveza

|status = Konfederacijasavez

|mapa_opis = NjemačkaNjemački KonfederacijaSavez 1820.

|titula_zamjenik = FederalnoSavezno vijeće

'''NjemačkaNjemački KonfederacijaSavez''' ([[1815]].-[[1866]].) imala je mirniji politički život od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], iako je svoje postojanje okončalaokončao [[rat]]om. Nastanak oveovog konfederacijesaveza povezuje se uz [[Bečki kongres]] na kome su donesene odluke o neuspostavljanju starog carstva na tlu [[Njemačka|Njemačke]], već da svaki od političkih čimbenikačinitelja dobije punu samostalnost. Broj je država i državica iz vojnih ili političkih razloga spao na oko trideset. U konfederacijusavez ulazi [[Austrija]] a iz njenjega je izdvojena osamostaljena [[Belgija]]. KonfederacijaSavez je uspostavljenauspostavljen kao veza i spoj njemačkih teritorija.

Nadležnosti konfederacije su saveza bile male. Politički čimbenici su se obavezaličinitelji obvezali na zajedničku obranu i održavali su izjvestanizvjestan broj zajedničkih tvrđava. Bilo je predviđeno i da se u slučaju rata formiraju određene zajedničke vojne postrojbe. To se dogodilo samo jednom, tijekom rata sas [[Danska|Danskom]] oko [[Schleswig-Holstein]]a.

Zajedničko tijelo bila je ''Dieta'', koja se sastajala u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara koji je još nosio carsku titulu, izvedenu iz statusa u staroj [[Njemačka|Njemačkoj]]. Zakoni koje je ''Dieta'' donosila bili su uglavnom vezani zauz odbranuobranu. MješanjeMiješanje u unutrašnje poslove država-članica niti je bilo ostvarljivoostvarivo, niti se pokušavalo. Ovu konfederacijuOvaj je savez donekle održavala i carinska unija (''Zollverein'') koja je nastala [[1834]]. godine na inicijativu [[Pruska|Pruske]].

Najburniji trenutak ovog obrambeno-ekononomskoggospodarskog saveza bila je revolucija [[1848]]. godine kada su delegati u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u, u nacionalnom zanosu, planirali preobražaj konfederacijesaveza u novo, liberalno-građansko njemačko carstvo. Taj pokret, tijekom koga i nastala današnja njemačka zastava, ugušenugušio je od strane [[Pruska|pruskogpruski]] kraljakralj koji je imao drugačije planove za ujedinjenje [[Njemačka|Njemačke]].

Upravo ostvarivanje tih planova dovest će do kraja konfederacijesaveza. Boreći se za prevlast u njemačkomnjemačkome svjetusvijetu, [[Pruska]] i [[Austrija]] će [[1866]]. godine zaratiti, što će označiti i kraj konfederacijesaveza. Poslije pruske pobjede, nastat će [[Sjevernonjemački savez]], pod pruskom dominacijom, koji će poslužiti kao neposredni uvod za konačno ujedinjenje [[Njemačka|Njemačke]] pet godina kasnije.

Pokazalo se da cilj oveovoga konfederacijesaveza nije ni bio postizanje nekog čvršćeg jedinstva preko usaglašavanjausuglašavanjem interesa. Željelo se produžitiproduljiti nekaneku tradicijatradiciju zajedničke [[Njemačka|njemačke države]], a da se pritom ne menjamijenja faktičkočinjenično stanje koje je karakterizirala nezavisnost ustava. Razlozi su bili povjesnipovijesni i privrednigospodarski jer je nesmetana trgovina između zemalja-članica bila je od velikog značajaznačenja, posebnonapose za građansku klasu u usponu.