Inačica od 18. siječnja 2011. u 17:18 uredi Xqbot (razgovor \| doprinosi) 66.981 edit m r2.5.2) (robot Mijenja: ps:د لويديځ سلاوي ژبې ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2011. u 01:33 uredi ukloni ovu izmjenu Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits dopuna. Novija izmjena →
Redak 1: '''Zapadnoslavenski jezici''' su podskupina od 8 [[Slavenski jezici\|slavenskih jezika]] u središnjoj [[Europa\|Europi ]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1017-16 Ethnologue (16th)]</ref>. Granaju se na trtri glavna ogranka:, uz koje se ponekad izdvaja i [[zapadnorusinski jezik]]. Glavni ogranci su: :1. [[lehitski jezici\|lehitski ili lehički jezici]] (3) [[Poljska]], Njemačka: ::[[kašupski jezik]]▼ ::[[polapski jezik]], † ::[[poljski jezik]] ▲::[[kašupski jezik]] ::[[šleski jezik]] :2. [[lužičkosrpski jezici]] (2) [[Njemačka]]: ::[[gornjolužičkosrpski jezik]]▼ ::[[donjolužičkosrpski jezik]] ▲::[[gornjolužičkosrpski jezik]] ~~:[[Češkoslovački jezici]] (3) [[Češka]], [[Slovačka]]:~~ :3. [[Češki jezik\|češka]] i [[Slovački jezik\|slovačka]] jezična skupina (3) [[Češka]], [[Slovačka]]: ::[[češki jezik]] ::[[slovački jezik]]▼ ::[[knaanski jezik]], † ▲::[[slovački jezik]] :[[Zapadnorusinski mikrojezik\|rusinski jezik]] (1) [[Vojvodina]] ([[Srbija]]);<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25. {{Citat\|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''\|Škiljan, 1994., 25.}}</ref> [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Izvori == {{~~izvori~~Izvori}} == Vanjske poveznice ==

Zapadnoslavenski jezici: razlika između inačica