Marija (majka Isusova): razlika između inačica

U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] piše malo o Marijinom ranom životu. U [[Biblija|Bibliji]] se ne navode imena njenih roditelja. Iz drugih izvora i tradicije, zna se da se oni zovu [[Sveti Joakim i Ana|Joakim i Ana]]. Po predaji, dugo nisu mogli imati [[djeca|djece]], molili su se [[Bog]]u i Ana je rodila Mariju u podmaklojpoodmakloj dobi. [[Katolici]] vjeruju, da je Bog unaprijed izabrao Mariju, da bude Bogorodica i da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila slobodna od [[istočni grijeh|istočnog grijeha]] te bilo kojeg osobnog [[grijeh]]a, jer je od Boga dobila posebne milosti. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Marija je bila rođakinja Elizabete, žene židovskog svećenika Zaharije iz razreda Abijina (Lk 1,5) <ref>http://www.hbk.hr/biblija</ref>. Oni dvoje su roditelji [[Sveti Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], Isusovog preteče. Marija je živjela s roditeljima u [[Nazaret]]u u [[Galileja|Galileji]]. Upoznala se s [[Sveti Josip|Josipom]] iz Nazareta, koji je bio kraljevskog roda, potomak [[Kralj David|kralja Davida]], ali je bio siromašan tesar, pravedan i pošten mladić <ref>Sveti Josip, Svetište sv. Josipa, Karlovac 1987.</ref>. Sklopili su [[zaruke]] za djevičanski [[brak]]. Marija je željela biti djevica i u braku, a Josip je to prihvatio. Prije svadbe živjeli su odvojeno i u to vrijeme, Bog je poslao [[anđeo|anđela]] [[Gabrijel]]a Mariji u Nazaret. Anđeo je pozdravi riječima: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! (Lk 1,28)" Marija je zbunjeno razmišljala kakav je to pozdrav. Anđeo je nastavio i prenio joj poruku: "Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime [[Isus]]. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. (Lk 1,32-33)" Marija je obećala Bogu djevičanstvo i nije imala spolne odnose s Josipom pa je pitala anđela: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem? (Lk 1,34)" Gabrijel joj je objasnio, da će začeti po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]] i dao joj primjer njene rođakinje Elizabete, koju su smatrali neplodnom pa je Božjom pomoći začela sina u dubokoj starosti. Marija je povjerovala i pristala: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! (Lk 1,38)" Vjeruje se, da je tada Marija začela Isusa. Bog je želio njen slobodan pristanak.

'''Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije''' je [[katoličanstvo|katolička]] dogma, koja tumači da je jedinstvenom [[Bog|Božjom]] povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje [[Istočni grijeh|istočnoga grijeha]] od trenutka svoga [[začeće|začeća]]. Začeta je biološkim putem od svojih roditelja [[Sveti Joakim i Ana|Joakima i Ane]]. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od [[Bog]]a i živjela je život posve bez [[grijeh]]a. Dogmu je proglasio [[papa]] [[Pio IX.]] bulom "Ineffabilis Deus", [[1854]]. godine. Milost nije Marijina zasluga, već Božji dar. Anđeo [[Sveti Gabrijel|Anđeo GabrijelGabriel]] nazvao je Mariju "milosti puna". Sveti [[Ivan Duns Škot]] protumačio je kako je Mariju, Bog unaprijed očuvao od zaraze istočnoga grijeha, predodredivši je za majku svoga Sina i to zaslugom Kristova otkupiteljskoga djela <ref>Glas Koncila, broj 1468-1469, Zagreb kolovoz 2002.</ref>.