Reykjavik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: udm:Рейкьявик |
dodatak/2 fotografije/korekcija |
||
Redak 154:
Smješten je na jugozapadnoj [[obala|obali]] [[otok]]a, a njegova [[geografska širina]] 64°08' ga čini najsjevernijim svjetskim glavnim gradom jedne suverene države. Sa svojih 118.326 (2010.) stanovnika čini trećinu populacije [[Islanđani|Islanđana]], a sa okolnim naseljima ima i više od 200.000 stanovnika što pak čini oko 60% stanovništva države.
Mnogo stoljeća kasnije, negdje oko polovice 18. st. počeo je rasti gradić oko farmi zahvaljujući kraljevskom ovrhovoditelju [[Skúli Magnússon|Skúliju Magnússonu]], još zvanom i ''Ocem Reykjavika''. On je pokrenuo radionice vune na tom prostoru kao dio nastojanja [[modernizacija|moderniziranja]] islandske ekonomije. To je dovelo do početka urbanog razvoja Reykjavika koji je 1786. dobio status grada.▼
==Povijest==
▲
Islandski parlament, [[Alþingi]], osnovan je 930. na mjestu [[Þingvellir]], nešto više od 40km udaljenom od današnjeg Reykjavika. Godine 1798. ''Alþingi'' je ukinut, ali je 1845. ponovno uspostavljen u Reykjaviku gdje je tada smještena islandska vlada i sva administracija. U dogledno vrijeme, kada je Island dobio samoupravu, a potom i neovisnost od [[Danska|danskog]] upravljanja, Reykjavik je postao glavni grad Islanda.
Line 160 ⟶ 164:
Brzim ekonomskim razvojem u 20. st., Reykjavik je postepeno rastao, a naročito u drugoj polovici stoljeća. Danas je on gospodarsko, prometno, kulturno i političko središte sa suvremenim gradskim četvrtima i prostranim zelenim površinama, te živopisnim kućama raznobojnih fasada i krovova.
Istaknutije znamenitosti su zgrada islandskog [[parlament]]a (''[[Alþingi|Alþingishúsið]]''), luteranska [[katedrala]] [[Hallgrimskirkja|Hallgrímskirkja]], te jezerce [[Tjörnin]] u samom centru grada i spremište tople vode sa rotirajućom kupolom - [[Perlan]] na brdašcu ''Öskjuhlíð''. Od ostalih kulturnih znamenitosti svakako treba spomenuti zgrade Islandskog sveučilišta (''Háskóli Íslands''), Nacionalni muzej (''Þjóðminjasafn Íslands'') i povijesni gradski muzej na otvorenom (''Árbæjarsafn''). Reykjavik je grad muzike, umjetnosti i bogatog noćnog života.▼
==Znamenitosti==
[[File:Reykjavik rooftops.jpg|thumb|right|250px|šareni krovovi Reykjavíka.]]
[[File:The sun voyager.jpg|thumb|right|250px|Skulptura ''Sólfar'']]
[[File:Althingishusid.jpg|thumb|right|250px|''Alþingishúsið'', zgrada islandskog parlamenta]]
▲Istaknutije znamenitosti su zgrada islandskog [[parlament]]a (''[[Alþingi|Alþingishúsið]]''), luteranska [[katedrala]] [[Hallgrimskirkja|Hallgrímskirkja]], te jezerce [[Tjörnin]] u samom centru grada i spremište tople vode sa rotirajućom kupolom - [[Perlan]] na brdašcu ''Öskjuhlíð''.
Od ostalih kulturnih znamenitosti svakako treba spomenuti zgrade Islandskog sveučilišta (''Háskóli Íslands''), Nacionalni muzej (''Þjóðminjasafn Íslands'') i povijesni gradski muzej na otvorenom (''Árbæjarsafn''). Reykjavik je grad muzike, umjetnosti i bogatog noćnog života.
== Geografija ==
Reykjavík se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda u [[zaljev]]u [[Faxaflói]], dobrim dijelom na poluotoku ''Seltjarnarnes''. Područje oko grada je okarakterizirano brojnim [[poluotok|poluotocima]], uvalama, [[tjesnac|tjesnacima]] i otočićima. Za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]] (otprilike prije 10000 godina) veliki ledenjak je pokrivao djelove današnjeg grada. Drugi djelovi su bili prekriveni morem. U toplim periodima i na samom kraju ledenog doba, brda poput ''Öskjuhlíð-a'' su bila otoci. Nekadašnji nivo mora je označen [[sediment|sedimentima]] (sa školjkama) dosežući (na primjeru Öskjuhlíð-a) 43m iznad postojeće razine mora. Brda Öskjuhlíð i Skólavörðuholt čini se da su ostaci vulkana koji su bili aktivni u toplijim periodima ledenog doba.▼
▲Reykjavík se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda u [[zaljev]]u [[Faxaflói]], dobrim dijelom na poluotoku ''Seltjarnarnes''. Područje oko grada je okarakterizirano brojnim [[poluotok|poluotocima]], uvalama, [[tjesnac|tjesnacima]] i otočićima. Za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]] (otprilike prije 10000 godina) veliki ledenjak je pokrivao djelove današnjeg grada. Drugi djelovi su bili prekriveni morem.
Nakon ledenog doba se zemlja izdigla kada su se [[ledenjak|ledenjaci]] povukli čineći [[reljef]] onakvim kakav je danas. No područje glavnog grada se nastavilo oblikovati [[zemljotres|zemljotresima]] i [[vulkan|vulkanskim]] [[erupcija|erupcijama]], kao ona od prije 4500 godina u planinskom lancu ''Bláfjöll'' kada je [[lava]] tekući niz dolinu ''Elliðaárdalur'' došla do mora u zaljevu ''Elliðavogur'' u koji se danas ulijeva ''Elliðaár''.▼
U toplim periodima i na samom kraju ledenog doba, brda poput ''Öskjuhlíð-a'' su bila otoci. Nekadašnji nivo mora je označen [[sediment|sedimentima]] (sa školjkama) dosežući (na primjeru Öskjuhlíð-a) 43m iznad postojeće razine mora. Brda Öskjuhlíð i Skólavörðuholt čini se da su ostaci vulkana koji su bili aktivni u toplijim periodima ledenog doba..
Nakon ledenog doba se zemlja izdigla kada su se [[ledenjak|ledenjaci]] povukli čineći [[reljef]] onakvim kakav je danas.
▲
Najveća rijeka koja teće kroz Reykjavik je Elliðaár koja se u [[islandski jezik|islandskom jeziku]] naziva u množini jer se dijeli neposredno prije [[ušće|ušća]] (u pravilu bi naziv bio Elliðaá). Rijeka nije plovna, no ona je jedna od najboljih rijeka za pecanje [[losos|lososa]] na cijelom Islandu.
Line 171 ⟶ 190:
Planina ''Esja'' na poluotoku ''Kjalarnes'' sa svojih 914m je najveća planina u blizini i nalazi se 10-ak km sjeverno od Reykjavika.
[[Datoteka:Ellirardalur11.JPG|250px|mini|lijevo|Rijeka Elliðaá]]▼
== Klima ==
Temperatura zimi vrlo rijetko padne ispod -10 °C. Razlog tome je topla [[golfska struja|Golfska struja]] pod čijim je utjecajem islandsko priobalje. [[Klima]] je [[subpolarno|subpolarna]] oceanska, a grad Reykjavik se nalazi na sjevernom rubu umjerenog pojasa. Položaj na obali ga izlaže [[ocean]]skim vjetrovima, pa su tako jaki udari vjetra zimi česti. Ljeta su svježa sa temperaturom između 10 i 15 °C, ponekada i preko 20 °C. Vrijeme se u jednom danu može promijeniti nekoliko puta, praćeno vjetrom, niskom naoblakom, sunčanim razdobljima ali i kišom.▼
Temperatura zimi vrlo rijetko padne ispod -10 °C. Razlog tome je topla [[golfska struja|Golfska struja]] pod čijim je utjecajem islandsko priobalje. [[Klima]] je [[subpolarno|subpolarna]] oceanska, a grad Reykjavik se nalazi na sjevernom rubu umjerenog pojasa.
▲
Reykjavik nije grad sa mnogo padalina ali i usprkos tome u prosjeku ima 213 dana godišnje u kojima se bilježe oborine. Sušna razdoblja su rijetka iako se ponekada znaju pojaviti ljeti. U ljetu 2007. nije zabilježena ni jedna kap kiše čitavih mjesec dana. Proljeće i prvi dio ljeta su najsunčanija doba godine, naročito od svibnja do kraja srpnja. Godišnje ima nešto manje od 1300 sunčanih sati.
Line 181 ⟶ 202:
Reykjavik je bio prvi na listi "15 najzelenijih gradova" američkog online časopisa ''Grist'' godine 2008.
'''Maksimalna i minimalna temperatura, količina oborina i broj sunčanih sati tijekom godine u Reykjaviku:'''
Line 260 ⟶ 283:
! style="background: #99CCCC; color:#000000;" | 1,268.8<small>h</small>
|}
== Demografija ==
Line 331 ⟶ 359:
Slika:Islande - Rekjavik du haut de la cathédrale.JPG|Pogled na Reykjavík sa katedrale
Slika:Across faxafloi 2.jpg|Zaljev Faxaflói i vulkan Esja
Slika:The pond.jpg|[[Tjörnin]]
Slika:Perlan.jpeg|Perlan
</gallery>
| |||