Karlo XV. Švedski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ns
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 52:
 
 
'''Karlo XV. i IV.''' ([[3. svibnja]] [[1826.]] – [[18. rujna]] [[1872.]]) je bio kralj [[Švedska|Švedske]] (kao '''Karlo XV.''' Karlo Petnaesti je zapravio bio deveti kralj Švedske po imenu Karlo, a "Petnaesti" je zato što je [[Karlo IX., kralj Švedske|njegov predak]] proglasio sebe Karlom Devetim brojeći i legendarnemitske (nestvarne) kraljeve Švedske. i [[Spisak norveških vladaraNorveška|Norveške]] (kao '''Karlo IV.''').
 
== Životopis ==
 
Rođen je u [[Stockholm]]u kao najstariji sin švedsko-norveškog prijestolonasljednika [[Oskar I. Švedski|Oskara I.]] i Jozefine od Leuchtenberga. Po rođenju je od svoga djeda, tadašnjeg kralja, [[Karlo XIV. Ivan, kralj Švedske|Karla XIV. Ivana]], dobio titulu vojvode od Skanije. Vojvoda od Skanije je postao švedsko-norveški krunski princ [[1846.]]. godine kada je umro Karlo XIV. Ivan, odnosno kada je na prijestoljaprijestolje stupio kralj Oskar I.
 
Kao prijestolonasljednik, Karlo je kratko (od [[1856.]] do [[1857.]] godine) služio na mjestu norveškog potkralja. Preuzeo je neke vladarske ovlasti od oca u rujnu [[1857.]] postavši [[regent]].
Redak 62:
== Brak i potomstvo ==
 
Dana [[19. lipnja]] [[1850.]] godine, u [[Stockholm]]u, oženio je nizozemsku princezu Ludoviku, koja mu je u braku bila privrženija više nego on njoj. Među njegovim brojnim ljubavnicama bila je i glumica Elise Hwasser. Sa suprugom je imao dvoje djece: kćerku Ludoviku ([[1851.]]-[[1926.]]) koja je brakom postala kraljica Danske, i sina Karla Oskara ([[1852.]]-[[1854.]]).
 
== Vladavina ==
 
Naslijedio je norvešku i švedsku krunu ponakon očevojočeve smrti [[8. lipnja]] [[1859.]] godine. S majčine strane je bio potomak kralja [[Karlo IX,. kralj ŠvedskeŠvedski,|Karla IX.]], te su tako njegovim dolaskom na prijestolje Švedskom ponovo zavladali potomci stare dinastije [[dinastija Vasa|Vasa]].
 
Karlo je kao kralj proveo značajne reforme zakona. Njegov moto je glasio: "''Land skall med lag byggas''", odnosno "Zakonom će se graditi država". Ženama je [[1858.]]. godine dao određena prava zakonima o punoljetnosti neudatih žena. Njegova sestra, princeza [[Eugenija od Švedske|Eugenija]], postala je prva zakonski punoljetna neudata žena u Švedskoj. Bio je blizak s danskim kraljem [[Fridrik VII, kralj Danske|Fridrikom VII]]. i podržavao je prijateljske odnose između Danske, Norveške i Švedske. Svoje jedino preživjelo dijete, kćerku Ludoviku, udao je za sina danskog kralja (budućeg [[Fridrik VIII, kralj Danske|Fridrika VIII]].).
 
== Smrt i posljedice ==
 
Umro je u gradu [[Malmö]]u, a (pošto žene nisu imale pravo naslijediti ni švedsku ni norvešku krunu) naslijedio ga je mlađi brat, [[Oskar II,. kralj ŠvedskeŠvedski|Oskar II.]]. Nekoliko tjedana prije njegove smrti, Karlova kćerka Ludovika je rodila svoga drugog sina kojeg je nazvala po svom ocu. Godine [[1905.]] taj njegov unuk izabran je za norveškog kralja po prekiduprekidom [[personalna unija|personalne unije]] Švedske i Norveške, te okrunjen kao [[Haakon VII, kralj Norveške|Haakon VII]]. Dok su svi norveški vladari počevši od Haakona VII. Karlovi potomci, do današnjeg dana nijedan švedski monarh nije potomak Karla XV.