Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata: razlika između inačica

Neki su pak sovjetski vojnici bili prestravljeni nasiljem te su štitili Nijemce.<ref>Matthew J. Gibney, Randall Hansen, Immigration and Asylum: From 1900 to the Present, 2005, p.199, ISBN 1576077969:"The Poles began driving Germans out of their houses with a brutality that had by then almost become commonplace: People were beaten, shot and raped. Even Soviet soldiers were taken aback, and some protected the German civilians."</ref> Prema nekim procjenama, do 7 milijuna ljudi je protjerano iz Poljske.. <ref name=EU29>''[http://cadmus.iue.it/dspace/bitstream/1814/2599/1/HEC04-01.pdf The Expulsion of 'German' Communities from Eastern Europe at the end of the Second World War]'', Steffen Prauser and Arfon Rees, European University Institute, Florence. HEC No. 2004/1. p.29</ref>

Već nakon ulaska Sovjetskihsovjetskih vojnika u [[Rumunjska|Rumunjsku]], započeo je progon Nijemaca iz te države. Neki su prisilno raseljeni dok su drugi dobrovoljno otišli zbog neprijateljske atmosfere prema njihovoj naciji i kulturi. A velik dio je deportiran u SSSR radi prisilnog rada. I ovdje je bilo mrtvih tijekom tog procesa. Od 745.421 Nijemca u Rumunjskoj prije rata 1930. (4 % ukupnog stanovništva),<ref>Hannelore Baier, Martin Bottesch, u.a.: Geschichte und Traditionen der deutschen Minderheit in Rumänien (Lehrbuch für die 6. und 7. Klasse der Schulen mit deutscher Unterrichtssprache). Mediaș 2007, str. 19-36</ref><ref name="herta">{{cite web| title=Herta Müller, Atemschaukel – Vortrag 1.3.2010| url=http://www.ligelue.de/herta_mueller_atemschaukel.pdf| author=Herta Müller| date=01-03-2010| format=PDF| accessdate=22-02-2011}}</ref> samo ih je 400.000 ostalo do [[1950]]. U razdoblju od 1946. do 1950. Nijemci nisu niti imali pravo glasovanja.<ref name="herta"/> [[1992]]. bilo je još samo 119.646 Nijemaca.<ref>[http://www.siebenbuerger.de/portal/land-und-leute/siebenbuerger-sachsen/ Geschichte der Deutschen in Rumänien von Anneli Ute Gabanyi]</ref>

Od oko 540.000 Nijemaca koliko ih je živjelo u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] do [[1941]]. godine, oko 95.000 se našlo u sklopu njemačkih, mađarskih i hrvatskih vojnih jedinica, a oko 245.000 Nijemaca je evakuirano u Njemačku prije nego što je Jugoslavija obnovljena pod [[Tito|Titovim]] režimom.<ref name="detling"/> U razdoblju od listopada 1944. do travnja 1945., preostalih oko 200.000 Nijemaca našlo se u Titovoj Jugoslaviji. Još od 1941. do [[1944]]. je u napadima [[partizani|partizana]] na njemačka naselja okrutno ubijeno oko 1.500 civila. U razdoblju od listopada 1944. do lipnja 1945. okrutno je

strijeljano ili na neki drugi način ubijeno oko 9.500 muškaraca i žena.<ref name="detling"/> Krajem 1944. oko 8.000 žena i 4.000 muškaraca deportirano je u SSSR. S iznimkom od oko 8.000 ljudi, preostalih oko 170.000 etničkih njemačkih civila (od djece do starijih osoba) je u razdoblju od 1945. do 1948. godine bilo otjerano u logore. Oko 51.000 žena, djece i staraca podleglo je bolestima, gladi, drugim nedaćama. Od ukupno oko 64.000 žrtava u Jugoslaviji u razdoblju od 1941. do 1948., oko 40.000 je dokumentirano imenom i prezimenom.<ref name="detling">[http://hrcak.srce.hr/file/58081 Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948., Die Station eines Volkermordes], Donauschwäbische Kulturstiftung, München, [[1998]].; preveo [[Denis Detling]]. Preuzeto 1-10-2010.</ref> [[Mirko Tepavac]], istaknuti partizanski i komunistički rukovodilac za [[Banat]], osobno je napisao da je jugoslavenska vlada "pobjednički samozadovoljno" izvršila pogrom i genocid nad njemačkom manjinom nakon rata.<ref>{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/62380| title=Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca |publisher=[[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb |author=Vladimir Geiger |date=2008 |accessdate=20. veljače 2011}}</ref> Neki od najpoznatijih logora za Nijemce nakon rata bili su [[sabirni logor Velika Pisanica]], [[sabirni logor Josipovac]], [[radni logor Valpovo]], [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)]] i [[logor Krndija]]<ref>[http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php/Neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini_nad_Podunavskim_%C5%A0vabama Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama]</ref>

Profesor dr. [[Alfred de Zayas]] je nazvao progon Nijemaca genocidom i jednim od najvećih prešutnih zločina saveznika. U svojoj je izjavi rekao:<ref>Dr. Alfred de Zayas [http://www.meaus.com/Expulsion_of_Germans.html Expulsion of Germans, genocide against Germans]</ref>

<blockquote>"Kada sam bio student povijesti na harvardu[[Harvard]]u 1970., nisam znao ništa o protjerivanju Nijemaca. Nijedan od mojih profesora povijesti nije smatrao taj događaj ni vrijednim spominjanja, a kamoli vrijednim istraživanja. Zanimljivo, o tom događaju nisam prvi put čuo na predavanju iz povijesti, nego na seminaru o pravilu ratovanja...Ubrzo sam otkrio da nije slučajnost što nema gotovo ništa napisano na engleskom o toj temi - ona je bila tabu...[[Nürnberški proces]] je odredio da je njemački politički vrh počinio ratne zločine i [[zločin protiv čovječnosti]] na temelju tih masovnih progona. Zbog toga je upravo i specifična anomalija da su se sami saveznici uključili u politiku progona mnogo većih razmjera od onih koje su počinili nacisti."<ref>Dr. Alfred de Zayas [http://www.meaus.com/Expulsion_of_Germans.html Expulsion of Germans, genocide against Germans]</ref></blockquote>