Inačica od 3. ožujka 2011. u 03:24 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.346 edits m r2.6.4) (robot Mijenja: uk:Бертран Расселл ← Starija izmjena		Inačica od 31. ožujka 2011. u 12:54 uredi ukloni ovu izmjenu Seiya (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.126 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 44: U ovom periodu Russell se upoznaje i sa djelom [[Percy Bysshe Shelley\|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao: {{citat\|~~Svo~~Cijelo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.<ref>''Russellova autobiografija'', str.35</ref>}} ===Sveučilišno doba i prvi brak=== Redak 156: Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman\|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar. {{citat\|Osobe poput mene, koje vjeruju da je slobodan intelekt glavni pokretač ljudskog razvoja, ne mogu a da se fundamentalno ne protive [[Boljševizam\|boljševizmu]] u istoj mjeri kao i crkvi u Rimu. Nade koje nadahnjuju [[komunizam]] su, u biti, vrijedne divljenja jednako kao one izrečene tijekom [[govor na gori\|govora na gori]], ali se jednako fanatično održavaju te stoga mogu učiniti jednaku količinu zla.<ref>Bertrand Russell, The Practice and Theory of Bolshevism, 1920, pg. 118</ref>}} ==Izvori==

Bertrand Russell: razlika između inačica