Moderna arhitektura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 21:
[[Datoteka:Adolf Loos, 1910, A1130 Wien, St. Veit-Gasse 10, Haus Steiner.jpg|mini|200px|<center>[[Adolf Loos]], ''[[Kuća Steiner]]'', [[1910.]], [[Beč]].<center>]]
===Funkcionalizam===
{{glavni|Funkcionalistička arhitektura}}
 
S druge strane postojala je struja arhitekata koja se opirala secesionističkom načinu mišljenja. Njih obično nazivamo ''pretečama moderne arhitekture''. To su oni arhitekti koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove, kvalitetne materijale (čeličnu konstrukciju, armirani beton, staklo), lišiti se suvišnih ukrašavanja i spojiti ljepotu arhitekture s njenom funkcionalnošću. Ove postavke uokvirio je tek bečki arhitekt [[Adolf Loos]] (1870.-1933.) u svojoj knjizi ''Ornament i zločin'' ([[1908.]]) izdanoj u [[Beč]]u, jednom od najistaknutijih europskih žarišta i rasadišta secesije. Kao uzor te nove arhitekture apstraktne čistoće i geometrijske jasnoće uzima se njegova revolucionarna [[Kuća Steiner]] ([[1910.]], Beč). Volumen objekta podliježe svim zakonitostima i mogućnostima materijala, zahtjevima konstrukcije (armirani beton) i postiže ljepotu kontrastnim odnosima punih ploha i neophodnih otvora, bez suvišnih detalja i ukrasa.
 
[[Datoteka:Corbu weissenhof lores.jpg|mini|200px|<center>[[Le Corbusier]], ''Vila Weissenhof-Siedlung'', [[1927.]], [[Stuttgart]].<center>]]
[[Datoteka:Rietveld SchröderhuisBauhaus.JPG|mini|200px|<center>[[GerritWalter RietveldGropius]], ''[[Rietveld Schröder kućaBauhaus]]'', [[19241919.]]-22., [[UtrechtDessau]].<center>]]
[[Datoteka:Bauhaus-Dessau Verbindung.JPG|mini|200px|<center>Krilo Bauhausa koje spaja radionice s učionicama<center>]]
[[Datoteka:BauhausRietveld Schröderhuis.JPG|mini|200px|<center>[[WalterGerrit GropiusRietveld]], ''[[BauhausKuća Rietveld Schröder]]'', [[19191924.]]-22., [[DessauUtrecht]].<center>]]
Postavke Loosove arhitekture – glatke plohe, odsustvo bilo kakva ukrasa, komponiranje čistih volumena pod pravim kutom – slijedit će brojni arhitekti dvadesetog stoljeća u cijelom svijetu. Najbolje ih je razradio [[Švicarci|Švicarac]] [[Le Corbusier]] (Piere Jeanneret) svojim djelom ''Pet principa armiranog betona'' iz [[1915.]] koji su postali načela moderne arhitekture:
# Slobodno prizemlje objekta sa stupovima – prvi kat za garaže ili poslovne prostore;
Line 33 ⟶ 35:
# Ravan krov – krov više nije beskoristan, može biti prepun zelenila, za igru … npr. kao zamjena [[gabarit]]a (tla koje je zgrada oduzela od krajolika).
 
Takav projekt Le Curbusier naziva ''[[domino]]'' ([[1914.]]) jer je smatrao da se takve obiteljske kuće trebaju slagati poput pločica u igri domina; na taj način riješio bi problem povećane potrebe za jeftinim stanovima u gradovima. Pet principa Le Corbusier je potpuno primijenio u gradnji velikih armirano-betonskih zgrada, ali i stambenih kuća iznimne ljepote kao što su [[Vila Stein]] ([[1927.]], [[Garches]], [[Francuska]]) i, [[Vila Savoye]] ([[1929.]], [[Poissy]], Francuska) ili [[Vila Tugendhat]] ([[Brno]], [[Češka]], 1928.). Corbusierov način mišljenja i metode projektiranja bit će poticaj nepreglednu mnoštvu arhitekata 20. st., a takav način gradnje bit će nazvan funkcionalističkom arhitekturom, jer sve polazi od namjene (funkcije) i oblikovanje se podvrgava najboljem rješenju namjene.
 
[[Funkcionalizam]] u arhitekturi dočekan je kao rješenje oblikovnih konflikata 19. stoljeća. Otkrivajući ono što se prije skrivalo, funkcionalizam je sakrio ono što se prije pokazivalo. Tako su nestala pročelja, nekoć najpretenciozniji dijelovi arhitekture, i više se vodilo računa o pogledu iz kuće, nego o pogledu na kuću.
Line 40 ⟶ 42:
 
Nova razmišljanja o arhitekturi zaživjela su u djelovanju grupe ''[[De Stijl]]'' i škole ''[[Bauhaus]].''
Umjetnička grupa okupljena oko časopisa "De Stijl" osnovanog [[1917.]] u Nizozemskoj pod geslom ''"svrha prirode je čovjek, a svrha čovjeka je stil"'' djelovala je dvadesetih godina. Vodili su je [[Piet Mondrian]], [[Van Doesburg]] i P. Oud, a pridružuje im se arhitekt [[Gerrit Rietveld]]. Rietveldov u arhitekturi gaji racionalizam i koristi samo osnovne geometrijske oblike, uz primjenu triju osnovnih boja. Njegova stambena ''[[kuća Rietveld Schröder]]'' u [[Utrecht]]u ([[1924.]]) je jedan od najljepših primjera nove, moderne arhitekture.
 
[[Datoteka:Bauhaus.JPG|mini|200px|<center>[[Walter Gropius]], [[Bauhaus]], [[1919.]]-22., [[Dessau]].<center>]]
[[Datoteka:Bauhaus-Dessau Verbindung.JPG|mini|200px|<center>Krilo Bauhausa koje spaja radionice s učionicama<center>]]
===Bauhaus===