Hazor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Literatura: predložak i kategorija |
m Unesco okvir |
||
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Biblijske ruševine [[Megido]], Hazor i [[Tel Ber Ševa]]
|slika = Tel hatzor.JPG
|godina = [[2005.]] <small>(29. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1108
|država = {{ZD+X/I|IZR}}
}}
'''Hazor''' ([[hebrejski_jezik|heb.]] חצור [''hacor''] = "ograđeni prostor"; [[grčki_jezik|grč.]] Ασωρ [''asōr''], Ασωρα [''asōra'']) je stari utvrđeni grad na sjeveru [[Galileja|Galileje]], uz sjeverozapadni rub doline [[Hule]], oko 14 km sjeverno od [[Galilejsko_more|Galilejskog jezera]].
Njegov mu je strateški položaj donio naslov "vrata zemlje", budući da se nalazio na stjecištu glavnih trgovačkih puteva od [[Sidon]]a prema [[Bet Šean]]u i od [[Damask]]a prema [[Megido|Megidu]].
God. 2005., Hazor je, zajedno s gradovima [[Megido]] i [[Tel Beer Ševa]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
== Biblijski izvještaji o Hazoru ==
[[Datoteka:Hazor_zidine_i_kula.jpg|mini|
[[Datoteka:Hatzor-IsraeliteBastion.jpg|mini|<center>Ostaci bastiona iz vremena Ahaba]]
U [[Biblija|Bibliji]] se Hazor spominje u kontekstu izraelskog osvajanja zemlje u doba [[Jošua|Jošue]] (vidi [[Povijest_Izraela_i_Palestine#.C5.BDeljezno_doba_I|Povijest Izraela i Palestine]]), što bi se moglo smjestiti u 11. st. pr. Kr. Ondje se govori o koaliciji sjevernih gradova pod vodstvom Jabina, hazorskoga kralja, a protiv Izraelaca. Jošua je razorio Hazor, koji se potom pojavljuje na popisu osvojenih gradova te je dodjeljen izraelskom plemenu Naftali.
Line 16 ⟶ 28:
== Arheološki ostaci ==
[[Datoteka:Hazor_gradska_vrata.jpg|mini|
1928. počelo se s istraživanjem ostataka Hazora na brežuljku koji se [[arapski_jezik|arapski]] zove Tel el-Qedah, a arheološki su radovi, s prekidima, nastavljeni sve do današnjeg dana.
Line 34 ⟶ 46:
== Literatura ==
{{Commons|Hatzor}}
*Y. Yadin, "Excavations at Hazor", u: ''BA'' 19-22 (1956.-1959.)
*A. Malamat, "Hazor 'The Head of All Those Kingdoms'", u: ''JBL'' 79 (1960) 12-19.
*Y. Aharoni, "New Aspects of the Israelite Occupation in the North", u: J. A. Sanders (ur.), ''Near Eastern Archaeology in the Twentieth Century'', Garden City 1970, str. 254-267.
*''The Anchor Bible Dictionary'', vol. 3. H-J, New York - London 1992.
{{coord|33.018236|N|35.569053|E|region:IL|display=title}}
{{Svjetska baština u Izraelu}}
Line 49 ⟶ 59:
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]]
| |||