Hazor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Unesco okvir
Redak 39:
== Pisani izvori ==
 
Brojni su izvanbiblijski izvori koji govore o Hazoru. Među njima tu su: egipatska prokletstva (tzv. eksekracijski tekstovi; 20. st. pr. Kr.), arhiv iz [[Mari (Sirija)|Mari]]ja (19. st. pr. Kr.), popis gradova [[Tutmozes III.|Tutmozesa III.]] (15. st. pr. Kr.), [[pisma iz [[el-Amarna|el-Amarne]], te popisi [[Aminofis II.|Aminofisa II.]] i [[Seti I.|Setija I.]] (14. st. pr. Kr.). Takvo bogatstvo pisanih izvora govori o velikom zanimanju što ga je položaj i značenje Hazora izazivao među okolnim narodima kroz čitavo 2. tis. pr. Kr.
 
Takvo bogatstvo pisanih izvora govori o velikom zanimanju što ga je položaj i značenje Hazora izazivao među okolnim narodima kroz čitavo 2. tis. pr. Kr.
 
Arheolozi se nadaju da će jednom naći i hazorski arhiv u koji je mogao biti pohranjen dio dopisivanja s okolnim vladarima.