Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 63:
U razdoblju od [[1921]]. do [[1922]]., NSDAP je snažno rastao, djelomice zbog Hitlerovih govorničkih sposobnosti, djelomice jer je SA zapošljavao nove mladiće i djelomice jer je NSDAP bio protu-odgovor na socijalističku vladavinu u [[Bavarska|Bavarskoj]] u to vrijeme, a socijalisti i Weimarska Republika stvorili su veliki ekonomski problem. NSDAP je učlanjivao bivše vojnike iz Prvog svjetskog rata, a oni su simpatizirali Hitlera kao nekadašnjeg prvoborca i dobrovljca u Njemačkoj vojsci za vrijeme rata, a učlanjvali su se još i sitni poduzetnici te pribjegli iz rivalskih stranaka. Nacistička ukupljanja zbivala su se u pivskim pubovima gdje je ugnjeten čovjek mogao dobiti i besplatno [[pivo]]. [[Hitlerova mladež]] sastavljena je od djece članova NSDAP-a, no ta organizacija ostaje mala sve do [[1920]]-e. NSDAP je sastavljao svoje skupine i u drugim dijelovima Njemačke. [[Julius Streicher]] u [[Nürnberg]]u bio je jedan od ranijih članova. Drugi koji su se kasnije učlanjivali u stranku, bili su bivši njemački vojni [[časnik|časnici]], kao npr. [[Ernst Röhm]], koji je kasnije postao zapovjednik [[SA|Jurišnih odreda NSDAP-a]], zatim zrakoplovni časnik [[Hermann Göring]] i [[Heinrich Himmler]]. U prosincu 1920. NSDAP je pokrenuo vlastiti časopis zvan [[Völkischer Beobachter]].
 
[[1922]]., stranka koja je imala sličnu ideologiju kao NSDAP došla je na vlast u [[Kraljevina Italija|Italiji]], stranka se zvala [[NNacionalna fašistička stranka]], a bila je pod vodstvom karizmatičnog [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. [[Fašisti]] su kao [[nacisti]] promicali narodni preporod u svojim državama, oboje su bili protivnici [[komunizam|komunizma]] i [[liberalizam|liberalizma]], pozivali se na radničku kalsu, neprijatelji [[Verseillski sporazum|Verseillskog sporazuma]], te željeli prostorno širiti svoje dvije države. [[Fašizam|Talijanski fašisti]] rabili su ispruženu ruku ([[Salute romano]]) kao pozdrav, te nosili crne uniforme ([[Crnokošuljaši]]). Hitlera je nadahnuo Mussolini, pa je i on rabio ispruženu ruku kao pozdrav i nazvao ga je [[Hitlerov pozdrav]]. Kada su fapisti došli na vlast u Italiji [[1922]]. preko pokušaja [[puč]]a zvanog "[[Marš na Rim]]", Hitler je krenuo planirati svoj puč koji će se ostvariti godinu dana kasnije.
 
U siječnju [[1923]]. [[Francuska]] je okupirala [[Ruhr]], industrijsku regiju. Razlog okupaciji bio je taj jer Njemačka nije plaćala svoje reparacije za nanesenu štetu iz Prvog svjetskog rata. To je dovelo do ekonomskog kolapsa i do toga da [[Wilhelm Cuno]] i njegova vlada siđu s vlasti, a taj događaj potaknuo je i Komunističku partiju Njemačke da digne revoluciju. Takva reakcija pospješila je nacionalističke osjećaje u Njemačkoj. Broj članova NSDAP-a raste brzo, to NSDAP u to vrijeme broji oko 20 000 članova.<ref>{{harvnb|Kershaw|2001|str=179}}</ref> Do studenoga, Hitler je odlučio da je pravo vrijeme da se izvrši puč u Munchenu, u nadi da će se [[Reichswehr]] (posljeratna njemačka vojska) pobuniti protiv vlade u [[Berlin]]u i prodružiti udaru. U to vjerovanje uvjerio ga je bivši njemački general [[Erich Ludendorff]], koji je podržavao NSDAP, ali nije bio član stranke.
Redak 175:
U lipnju [[1934]]., Hitler, rabeći [[SS]] i ''[[Gestapo]]'' pod [[Heinrich Himmler|Himmlerovim]] zapovjedništvom, izvršio je udar protiv SA-a, ubivši Röhma i 700 drugih pripadnika SA-a. Ta [[Noć dugih noževa]] slomila je moć SA-a, a povećala moć Himmlera i SS-a, koji je postao prava i izvršna oružana grana Nacističke stranke. Poslovne zajednice su stavljene pod kontrolu nacista, kako je Hitler planirao. Tadašnji zapovijednik Wehrmachta, [[Werner von Blomberg]], koji nije bio nacist, kao znak zahvale Ministarstvu obrane odredio je da se njemački vojnici dok prisežu, Hitlera oslove kao "''Führera''" njemačke države. Taj događaj odigrao je važnu ulogu u nacističkom planu o preuzimanju države. Granice između stranke i države su izblijedile, a Hitlerova osobna volja bila je državni zakon, iako državna birokracija nikada nije bila u potpunosti preuzeta od nacista.
 
Učinak udara na SA odmaknuo je Nacističku stranku od socijalnih i probližio ju rasnim problemima, uglavnom problemima Židova, čija su politička i ekonomska prava znatno smanjena. Najjači udarac Židovima dao je [[Nürnberški zakon]], čime je su Židovi potpuno izbačeni iz njemačkog zakona, ukinuto im je državljanstvo i zabranjeno miješanje i sklapanje brakova s [[Arijevci|Arijevcima]]. Udar na židoveŽidove [[1936.]] do [[1937.]] nakratko je prestao zbog [[XI. Olimpijske igre - Berlin 1936.|OlipijskihOlimpijskih igara]], no ponovno se pokreću napadi na njih u studenome [[1938.]] kada počinje ''[[Kristallnacht]]'' ("Kristalna noć"), kada je ubijeno 100 židova i 30 000 uhićeno i odvedeno u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]], a tisuće židovskih domoba, poslovnica, [[sinagoga]] itd. je razrušeno i spaljeno. To je zadovoljilo nacistički stranački vrh, no regionalne nacističke vođe provodile su još radikalnije činove protiv židova. No, kasnije će i vrh stranke krenuti još radikalnije i povećati broj žrtava, posebno [[1941.]], [[1942.]] i [[1943]]. Najviše Židova ubijeno je [[1945]]. pred pad Njemačke.