Istočno bojište (Drugi svjetski rat): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Ispravio netočne navode i malo proširio |
||
Redak 1:
{{Oružani sukob
|naziv=Istočna bojišnica
|dio=[[Drugi svjetski rat]]
|datum=[[1. rujna]] [[1939.]] - [[2. rujna]] [[1945.]]▼
|slika=[[Datoteka:Eastern Front 1942-11 to 1943-03.png|250px]]
|opis slike=Karta istočne bojišnice od 1942. do 1943.
|mjesto= [[Istočna Europa]]
|povod=[[Operacija Barbarossa]]
|ishod=
|sukobljeni1='''[[
|sukobljeni2='''[[
|zapovjednik1={{ZD|N|NNJE}} [[Adolf Hitler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ernst Busch]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Heinz Guderian]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ewald von Kleist]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Günther von Kluge]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Georg von Küchler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Wilhelm Ritter von Leeb]]<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Giovanni Messe]]
|zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Georgij Žukov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Nikandr Čibisov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Ivan Konev]]<br>{{ZD|S|SSSR}}<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Rodion Malinovski]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Konstantin Rokosovski]]
|posljedice1='''Treći Reich'''<br>1.001.000-2.415.690<ref name="eastern front"/><br>'''Rumunjska'''<br>381.000<ref name="eastern front"/>
|posljedice2='''SSSR'''<br>7.500.000-12.000.000<ref name="eastern front">{{cite web|url=http://necrometrics.com/ww2stats.htm#EFront|publisher=Twentieth Century Atlas - Statistics|title=Death tolls: Eastern Front, 1941-1945|author=|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref><br>'''Rumunjska'''<br>170.000<ref name="eastern front"/><br>'''Mađarska'''<br>136.000<ref name="eastern front"/><br>'''Poljska'''<br>40.000<ref name="eastern front"/>
}}
Na istočnoj bojišnici ratovali su [[Treći Reich]] i njeni saveznici i [[SSSR]] s njenim saveznicima. Povod za rat je [[Invazija Poljske (1939.)|invazija Poljske]].<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/hitler_russia_invasion_01.shtml|title=BBC - History - Hitler's Invasion of Russia in World War Two|publisher=BBC News|author=Laurence Rees|date=30-03-2011|accessdate=13-05-2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.un.org/events/UNART/itartassgallery/2.pdf|title=WORLD WAR II ON THE EASTERN FRONT|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|author=|date=30-03-2011|accessdate=13-05-2011}}</ref> Mirovnim ugovorom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], njemačkog [[kancelar|kancelara]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], generalnog sekretara [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] podjelili su [[Poljska|Poljsku]] na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao [[Blitzkrieg|Blitzkriegom]] osvojiti Istočnu Europu.<ref>{{cite web|url=http://militaryhistory.about.com/od/worldwarii/a/wwiisoviet.htm|title=World War II Europe: The Eastern Front|publisher=Military History|author=Kennedy Hickman|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref> No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu [[Moskva|Moskve]] i u [[Staljingrad|Staljingradu]]. Nakon nekog vremena [[Crvena Armija]] je dobijala borbu za borbu.<ref>{{cite web|url=http://www.history.co.uk/explore-history/ww2/eastern-front.html|publisher=History|title=World War II - Eastern Front|author=|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref> Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Poslije je Crvena Armija ušla u [[Berlin]] i dobila rat.▼
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.<ref>According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 ISBN 1-85367-280-7), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here</ref><ref>Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. ISBN 1-85409-267-7</ref><ref>Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. ISBN 3-486-56531-1, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), ISBN 0-7139-9309-X</ref>
▲Na istočnoj bojišnici ratovali su [[Treći Reich]] i njeni saveznici i [[SSSR]] s njenim saveznicima. Povod za rat je [[Invazija Poljske (1939.)|invazija Poljske]]. Mirovnim ugovorom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], njemačkog [[kancelar|kancelara]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], generalnog sekretara [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] podjelili su [[Poljska|Poljsku]] na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao [[Blitzkrieg|Blitzkriegom]] osvojiti Istočnu Europu. No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu [[Moskva|Moskve]] i u [[Staljingrad|Staljingradu]]. Nakon nekog vremena [[Crvena Armija]] je dobijala borbu za borbu. Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Poslije je Crvena Armija ušla u [[Berlin]] i dobila rat.
== Posljedice ==
Nakon rata počeo je [[Hladni rat]]. Mnoge zemlje su pale pod komunistički režim. Mnoge zemlje su se odupirale komunističkom režimu, no Sovjetski Savez je pomoću vojske ugušila ustanak. Tek nakon [[Pad komunizma|pada komunizma u Europi (1990.)]] ljudi su mogli slobodno iskazivati svje mišljenje.
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/soviet_german_war_01.shtml Profesor Richard Overy piše sažetak rata]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
| |||