Petronije: razlika između inačica

U prijenosu Petronijeva teksta važnu ulogu ima i Hrvatska --- točnije, grad [[Trogir]]. Naime, spomenuti rukopisni kodeks H, koji sadrži cjelovitu ''Cena Trimalchionis'', prepisan je vjerojatno u Firenci, 14821423--25. (neki smatraju, za talijanskog humanista Poggija Bracciolinija); taj je kodeks bio nestao, da bi ga oko 1653. u Trogiru Marin Statilić pronašao u knjižnici Nikole Cipika. Prema trogirskom kodeksu objavljena je ''Cena Trimalchionis'' u Padovi, 1664. (potom je kodeks, pod ne posve jasnim okolnostima, dospio u Pariz).

No, trogirski kodeks sadrži i druge tekstove osim Petronijeva. Najprije dolazi poezija: na str. 1-184 [[Tibul|Tibulove]], [[Propercije|Propercijeve]] i [[Katul|Katulove]] pjesme te [[Ovidije|Ovidijeva]] Poslanica [[Sapfa|Sapfe]] Faonu (''Epistula Saphus ad Phaonem''); zatim slijede ulomci Satirikona, najprije oni koji su posvjedočeni i u većem broju drugih rukopisa (str. 185-205), a zatim ''Cena Trimalchionis'' (str. 206-229). Pri kraju je pak ponovno nekoliko pjesama: [[Vergilije|Vergilijev]] "Moretum" (str. 232), Klaudijanov "Phoenix" Klaudija Klaudijana, pisca s kraja 4. stoljeća, "posljednjega velikog pjesnika Rima" (str. 233-37) i kratki sastavak bez imena autora "Ad Leonem ebreum" (str. 249).

Ovaj sadržaj vrijedi navesti zato što je nedavni uvid [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac288.nsf/AllWebDocs/MARULICEVARUKA| Bratislava Lučina (Vijenac, ožujak 2005)] pokazao da prepisivač pjesmeKlaudijanova "Feniks" Klaudija Klaudijana, pisca s kraja 4. stoljeća, "posljednjega velikog pjesnika Rima" --- koji nije isti kao i prepisivač "Trimalhionove gozbe" --- nije nitko drugi do hrvatski pisac [[Marko Marulić]].