Pulska biskupija: razlika između inačica

Pulska je biskupija nešto mlađa od porečke, ali je i ona dala svog prvog [[mučenik]]a [[sveti German|sv. German]]a [[284]]. godine za vrijeme [[Numerijan]]ova ili [[Dioklecijan]]ova progonstva. Prva pulska [[bazilika]] nepobitno svjedoči da je u Puli postojao [[biskup]] kao i paralelne ranokršćanske bazilike iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]] u [[Nezakcij]]u, iako se prvi poznati biskup spominje [[510]]. godine. Biskupija se ispočetka poklapala s granicama pulskog [[ager]]a koji se uz istočnu obalu [[Istra|Istre]] protezao do rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]]. [[Mutvoran]] i [[Barban]] smatraju se najstarijim sjedištima zbornih [[kaptol]]a u biskupiji ([[8. stoljeće|8. st.]]), a [[Vodnjan]] se odvojio od [[Pula|Pule]] [[1212.]]. godine. Godine [[1028.]]. pulskoj su biskupiji pripali [[labinski arhiđakonat|labinski]] i [[riječki arhiđakonat]]. Državna je austrijsko-mletačka granica razdjeljivala pulsku biskupiju. Ta je granica zadavala teške povremene brige biskupima kojima su carski [[dekret]]i zabranjivali vršenje [[jurisdikcija|jurisdikcije]] u austrijskom dijelu. Kad je spor oko biskupijske granice bio riješen na razini susjednih država, papa [[Pio VI.]] oduzeo je [[1788.]]. iz labinskog arhiđakonata[[arhiđakonat]]a tršćanski [[dekanat]] i riječki arhiđakonat osim [[Rijeka|Rijeke]] pripojivši ih novoosnovanoj biskupiji sa sjedištem u [[Gradisca|Gradiški]] (Gradisca) do [[1791]]. i dalje [[tršćanska biskupija|tršćanskoj biskupiji]]. Rijeka je tada pripala [[Modruška biskupija|modruškoj biskupiji]].