Velika geografska otkrića: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: vi:Thời đại khám phá |
m →Otkriće Amerike: ispravak poveznice |
||
Redak 27:
Portugalski suparnik [[Kastilja]] bila je sporija od svojih susjeda u istraživanju Atlantika sve do kasnog petnaestog stoljeća kada su kastiljski mornari započeli natjecanje sa svojim iberskim susjedima. U prvom natjecanju za kontrolu nad [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]] pobijedila je Kastilja. Stvaranjem unije između [[Aragon|Aragona]] i [[Kastilja|Kastilje]] te završetkom ''[[rekonkvista|rekonkviste]]'' osvajanjem posljednjeg uporišta [[Mauri|Maura]], [[Granada|Granade]], stvoreni su uvjeti da se [[Španjolska]] u potpunosti preda traženju novih trgovačkih putova i prekomorskih kolonija.
Nakon što je prihvatio mišljenje da je [[Zemlja]] okrugla, [[Kristofor Kolumbo]] je bio uvjeren da se u Indiju može doći i ploveći na zapad. Od portugalskog kralja Kolumbo je zatražio potporu za istraživačko putovanje na zapad, ali je njegova zamolba bila odbijena. Bez uspjeha se obratio i francuskom i engleskom kralju. Novčanu je potporu zatražio i od španjolskog kralja, no tek je uz podršku [[
Godine [[1500]]. portugalski moreplovac [[Pedro Alvares Cabral]] otkrio je novi svijet, zemlju koja se danas naziva [[Brazil]]. Time su otkrića na zapadu dovela do spora s Portugalom jer su Portugalci prije Španjolaca doplovili do Brazila. U sporu je zatražena intervencija pape koji je [[1494]]. godine [[sporazum iz Tordesillasa|sporazumom iz Tordesillasa]] uspostavio liniju razgraničenja, koja je išla 380 nautičkih milja zapadno od Zelenortskih otoka, po kojoj je Brazil pripao Portugalu, ali sporovi su nastavljeni do novog sporazuma [[1529]]. godine kojim je uspostavljena još jedna linija razgraničenja preko [[Tihi ocean|Tihog oceana]].
| |||