Renesansna arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 28:
[[Juraj Dalmatinac]] je 1441. godine započeo gradnju [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrale sv. Jakova u Šibeniku]], prema vlastitu projektu. Mješovito gotičko-renesansnog stila, izuzetna je po dosljednoj primjeni originalne montažne metode konstrukcije uporabom velikih kamenih ploča, pilastara i rebara, povezanih međusobno utorima (bez žbuke), na način uvriježen u drvodeljstvu. Ovu jedinstvenu građevinu trolisnog pročelja u Europi dovršio je [[Nikola Firentinac]]. Šibenska katedrala je Nikolu je inspirirala za prigradnju [[Andrija Aleši#Kapela sv. Ivana Trogirskog (Ursinija)|kapele Bl. Ivana Orsinija]] (1468.) uz [[Trogirska katedrala|Trogirsku katedralu]], koja je, kao i šibenska katedrala, sastavljena od velikih blokova kamena izrazitom preciznošću.
Tijekom 16. stoljeća, [[Visoka renesansa]] je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike, ali centrom talijanske umjetnosti postao je [[Rim]], gdje su ambiciozni pape [[Leon X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] ([[1444.]]-[[1514.]]) koji gradi
[[Datoteka:France Loir-et-Cher Chambord Chateau 03.jpg|mini|lijevo|<center>[[Dvorac Chambord]] s južne strane]]
[[Datoteka:Vistaescorial.jpg|mini|<center>Panorama [[El Escorial]]a s planine Abantos]]▼
[[Datoteka:Karlovac grad tvrdjava EMZ 300109.jpg|mini|<center>[[Karlovac]] je dizajniran prije 1579. godine kao "idealni renesansni grad", što se još uvijek vidi iz njegova plana]]▼
[[Datoteka:Queens house greenwich.jpg|mini|<center>Kraljičina kuća u [[Greenwich]]u]]▼
▲[[Datoteka:Karlovac grad tvrdjava EMZ 300109.jpg|mini|lijevo|<center>[[Karlovac]] je dizajniran prije 1579. godine kao "idealni renesansni grad", što se još uvijek vidi iz njegova plana]]
Po nalogu [[Franjo I., kralj Francuske|Franje I.]], inspiratora prve renesanse u Francuskoj, [[Domenico da Cortona]] je započeo graditi [[Dvorac Chambord]] [[1519.]] godine, ali ga je djelomično projektirao sam [[Leonardo da Vinci]], koji je tada živio u [[Francuska|Francuskoj]] pod kraljevom zaštitom. Opća koncepcija dvorca s golemim kružnim tornjevima još je uvijek srednjovjekovan, ali pravilnost i simetričnost tlocrta ukazuju na direktan utjecaj talijanskih renesansnih ideja. On je bio prvi od mnogih kraljevskih i plemićkih dvoraca u zaštićenoj dolini rijeke [[Loire]], kao što su [[Dvorac Chenonceaux]] i [[Dvorac Fontainebleau]], ali i [[Louvre]] u [[Pariz]]u.
Line 38 ⟶ 40:
[[Andrea Palladio]] (1508.–80.) je bio arhitekt i teoretičar antičkih tradicija u arhitekturi. Napisao je "Četiri knjige o arhitekturi" kojima je znatno utjecao na razvoj europske arhitekture, osobito u engleskoj gdje se u 17. i 18. stoljeću arhitektura po njegovim načelima smatrala samostalnim pravcem – [[paladijanizam]], koji je bio preteča [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] u umjetnosti.
▲[[Datoteka:Vistaescorial.jpg|mini|<center>Panorama [[El Escorial]]a s planine Abantos]]
Španjolski arhitekt [[Juan Bautista de Toledo]] (oko 1530.-1597.), koji se naukovao u Rimu i Napulju, je počeo utjelovljavati ideju kompleksa u duhu [[Protureformacija|protureformacije]] kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]], 1559. god. Nakon trideset godina gradnje, kompleks [[El Escorial]] je dovršio njegov učenik [[Juan de Herrera]]. Šturi i strogi stil Escoriala povjesničari su, prema njegovom arhitektu, prozvali "Herrerovim stilom" (''Estilo herreresco'') koji je uz [[pleterski stil]] obilježio španjolsku renesansu.
Sigismundova kapela Wawelske katedrale u [[Krakov]]u neki smatraju za najčišći primjer renesansne arhitekture izvan Italije. Izgradio ju je firentinski arhitekt [[Bartolommeo Berrecci]] od 1517.-33. godine.
[[Datoteka:TomarConvent-Cloisters1.jpg|mini|<center>[[Klaustar]] [[Samostan Kristovog reda|Samostana Kristovog reda]] u Tomaru (Portugal)]]▼
[[Zamość]] je grad u [[Poljska|Poljskoj]] koji se smatra za savršen primjer renesansnog "idealnog grada" s konca 16. stoljeća koji je zadržao svoj izvorni [[urbanizam|urbanistički]] plan i utvrde, kao i veliki broj građevina u kojima su se spojile arhitektonske tradicije središnje Europe i Italije.
▲[[Datoteka:Queens house greenwich.jpg|mini|<center>Kraljičina kuća u [[Greenwich]]u]]
[[Inigo Jones]] (1573.–1652.) je najvažniji [[Englezi|engleski]] arhitekt koji donosi elemente renesansne arhitekture i [[Klasicizam|klasicističkog]] [[barok]]a u [[Engleska|Englesku]]. U [[London]]u je izgradio Kraljičinu kuću u [[Greenwich]]u, te dijelove kraljevskog dvorca [[Whitehall]] za kralja [[Jakov I.|Jakova I.]] i dr.
Danski [[Dvorac Kronborg]], na najdaljem vrhu [[otok]]a [[Zeland]]a, na najužem dijelu [[tjesnac]]a [[Øresund]] koji dijeli Dansku od [[Švedska|Švedske]], gdje je ovaj prolaz u [[Baltičko more]] ovdje širok tek 4 km, izgradio je [[Fridrik II. Danski]] 1585. godine kao pomorsku [[utvrda|utvrdu]] koja je kontrolirala njegov promet. Dvorac je stoljećima bio jedan od najvažnijih, najvećih i najljepših renesansnih dvoraca sjeverne Europe, ali je nemarom radnika izgorio u plamenu 1629. godine.
▲[[Datoteka:TomarConvent-Cloisters1.jpg|mini|<center>[[Klaustar]] [[Samostan Kristovog reda|Samostana Kristovog reda]] u Tomaru (Portugal)]]
Ostale znamenite renesansne građevine:
* Kneževska palača vojvoda od Bragança u [[Guimarães]]u ([[Portugal]]) iz 1420. god. izgrađena je po francuskom modelu u Normansko-burgundskom stilu i jedno je od najljepših prijestolnica iz 15. stoljeća.
| |||