Asuanska brana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: ru:Асуанский гидроузел |
Asuanska brana - nadopunio |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Lake Nasser location.png|mini|desno|250px|Rezervoar]]
[[Datoteka:
[[Datoteka:High Dam Burg Closeup, Aswan, Egypt, Oct 2004.jpg|mini|desno|250px|Spomenik sovjetsko-egipatskog prijateljstva]]
[[Datoteka:Lake Nasser.jpg|mini|desno|250px|Umjetno jezero Nasser iz zraka]]
[[Datoteka:Abu Simbel Temple May 30 2007.jpg|mini|desno|250px|Veliki hram Ramzesa II. u Abu Simbelu]]
[[Datoteka:Nefertari Temple Abu Simbel May 30 2007.jpg|mini|desno|250px|Manji hram faraonke Nefertari u Abu Simbelu]]
[[Datoteka:Sunset over Lake Nasser by Dennis G. Jarvis.jpg|mini|desno|250px|Zalazak Sunca na jezeru Nasser]]
'''Asuanska brana''', naziv za branu koju je [[Egipat]], uz veliku pomoć [[SSSR]]-a, sagradio na rijeci [[Nil]] kod grada [[Asuan]]a između [[1960]]. i [[1970]]. godine. Ponekad se naziva Nova asuanska brana kako bi se razlikovala od Stare asuanske brane koju su početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] sagradili [[UK|Britanci]].
Gradnja asuanske brane predstavlja jedno od najvećih i najspektakularnijih dostignuća građevinarstva 20. stoljeća.
S druge strane, bila je povezana s nizom problema. Zbog izgradnje brane i stvaranja
U posljednje vrijeme Asuanska brana je predmet kontroverzi zbog erozije tla u delti Nila, odnosno povećanog zagađenja u [[Sredozemlje|Sredozemlju]].
==Povijest==
Prvi zabilježeni pokušaji regulacije protoka Nila dogodili su se još u 11. stoljeću, ali sve do 19. stoljeća ljudski utjecaji na protok rijeke nisu bili veliki. <ref> Rashed Roshdi: "Portraits of science: A Polymath in the 10th Century", publisher=Science magazine, 2002., [http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/297/5582/773], journal=Science</ref>
{{Commonscat|Aswan Dam}}▼
Staru Asuansku branu (engl. ''Low Aswan Dam'') projektirali su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[inženjer]]i. Gradnja je započela 1898. godine i završena 1902. godine. Uskoro se pokazalo da je [[brana]] premala za zadovoljenje svih potreba, pa je u dva navrata nadograđivana. <ref> [http://www.collectstocks.com/egyptbond.html] Egypt bond</ref> <ref> Roberts Chalmers: [http://books.google.com/books?id=DoDNAAAAMAAJ&pg=PA2861] "Subduing the Nile", journal=The World's Work: A History of Our Time, 1902.</ref>
Potreba za ponovnim povišenjem brane pojavila se opet 1946. godine, ali Britanska uprava se radije odlučuje za gradnju nove veće brane uzvodno od postojeće. Gradnja nije počela jer su uslijedile godine prilično uzburkanih političkih događanja. [[Monarhija]] i [[Kolonijalizam|kolonijalna vlast]] su svrgnuti 1952. godine. Proglašena je [[republika]] i osnovano revolucionarno vijeće, a 1954. godine vlast preuzima [[Gamal Abdel Nasser]]. Planovi o gradnji nove brane također se obnavljaju 1954. godine, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] iz političkih razloga odbijaju podržati projekt. <ref> "The Aswan Decision in Perspective", James E. Dougherty, Political Science Quarterly, 1959., published by: The Academy of Political Science </ref>
[[Egipat]] tada pomoć za gradnju traži od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Financiranje brane Egipat osigurava [[Nacionalizacija|nacionalizacijom]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] (1956.), što je bio povod za vojni napad Velike Britanije, [[Francuska|Francuske]] i [[Izrael]]a na Egipat ([[Sueska kriza]]), iako je Egipat ponudio nadoknadu za bivše vlasnike. Rat završava povlačenjem [[Okupacija|okupacionih]] snaga. <ref> Smith Charles D. "Palestine and the Arab-Israeli Conflict", Boston/New York: Bedford/St. Martin’s. 2007.</ref>
==Karakteristike brane i hidroelektrane==
Sklapanje bilateralnog ugovora između Egipta i [[Sudan]]a o raspodjeli vodnih resursa Nila 1959., omogućilo je početak gradnje Nove Asuanske brane (engl. ''High Aswan Dam''). Gradnja započinje 7,3 km uzvodno od stare brane uz pomoć [[inženjer]]a iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], početkom 1960., a završava 1970. Dimenzije gotove brane su veličanstvene. Dužina 3 830 m od čega 520 m između obala rijeke, visina 111 m, širina 980 m na dnu i 40 m na vrhu. U branu je ugrađeno 43 milijuna m<sup>3</sup> materijala, što je 17 puta više nego što je ugrađeno u veliku [[Piramida (arhitektura)|piramidu]] u [[Giza|Gizi]]. Stvoreno je [[umjetno jezero]] Naser dužine skoro 600 km, prosječne širine 10 km, maksimalne širine 50 km, površine veće od 6 200 km<sup>2</sup> i maksimalne dubine 182 m. Jezero se većim dijelom nalazi u Egiptu (5 250 km<sup>2</sup>) i taj se dio naziva jezero Nasser, a manji dio se nalazi u Sudanu (970 km<sup>2</sup>), pod imenom jezero Nubia. Tako je stvoreno spremište vode koje sa dijelom namijenjenim za slučajeve visokog vodostaja može pohraniti 162 km<sup>3</sup> vode.
Umjetno jezero postepeno se punilo već tijekom gradnje, a potpuno je napunjeno tek 6 do 7 godina nakon završetka gradnje. Instalirano je 12 [[Električni generator|električnih generatora]] pojedinačne snage 175 MW, a ukupne snage 2 100 MW, što je otprilike jednako instaliranoj snazi svih [[hidroelektrana]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
===Prednosti===
[[Poljoprivreda]] u Egiptu, s obzirom na vrlo male količine oborina potpuno ovisi o [[navodnjavanje|navodnjavanju]]. Gradnja brane omogućila je povećanje ukupnih obradivih površina i prelazak velikih poljoprivrednih površina sa sezonskog načina navodnjavanja ovisnog o protoku rijeke, na trajno navodnjavanje. Poljoprivredna proizvodnja postala je neovisna o promjenama protoka Nila, jer brana je omogućila ispuštanje pohranjene vode u jezeru tijekom sušnih perioda, kada je dotok voda mali i pohranu viškova vode kada je dotok Nila preobilan, pa bi mogao izazvati velike [[Poplava|poplave]]. Sve to omogućilo je na velikom dijelu poljoprivrednih površina dvije, a na manjem dijelu površina čak tri [[Žetva|žetve]] godišnje. Također su se masovnije mogle uzgajati i ekonomski atraktivnije vrste poput [[riža|riže]].
Smanjene promjena u protoku rijeke osigurale su stalni vodostaj koji je pak omogućio poboljšanje riječnog [[promet]]a, što je pozitivno utjecalo na razvoj [[transport]]a i [[Turizam|turizma]]. Samo umjetno jezero dodatno se koristi kao [[Ribolov na jezeru|ribolovno područje]] s godišnjim ulovom od 15 000 do 25 000 [[tona]] [[ribe]]. Udio Asuanske brane u namirivanju ukupnih potreba Egipta za [[električna energija|električnom energijom]] je 1970-tih bio oko 60 %, a 1980-tih oko 50 %. Dodatne količine energije posebno su dobro došle [[Industrija|industriji]] [[Opeka|opeke]] zbog povećane potražnje uzrokovane porastom stanovništva i [[Urbanizacija|urbanizacijom]]. <ref> Professor Fouad Ibrahim, an Egyptian geoscientist teaching in Germany in a 1982 article quoted by Peter Wald:"25 Years Later:The Aswan High Dam Has Proven its Worth", Development and Cooperation 2/96, p.20-21</ref> <ref> Asit K. Biswas: [http://www.inwent.org/E+Z/zeitschr/de602-11.htm] "Aswan Dam Revisited:The Benefits of a Much-Maligned Dam", Development and Cooperation No. 6, 2002.</ref>
===Nedostaci===
====Gubitak mulja====
Izuzetna plodnost tla oko rijeke održavana je u prošlosti redovitim godišnjim [[poplava]]ma koje su na [[tlo]] nanosile [[mulj]] kojim voda Nila obiluje upravo tijekom sezone poplava. Gradnjom brane, 97 % tog mulja sada se taloži i zadržava u umjetnom jezeru, a onaj mali ostatak mulja koji prođe još je dodatno kvalitativno izmijenjen zbog promjene postotnih udjela veličinskih klasa čestica u njegovom sastavu. Da stvar bude još gora, 99,98 % mulja koji se taloži u jezeru ostaje na početku jezera Nubia, što može uzrokovati probleme u cijelom sustavu puno ranije nego se to prije gradnje pretpostavljalo. Sprečavanje donošenja mulja rijekom uzrokovalo je cijeli niz problema. Zbog ubrzanog slabljenja kvalitete i plodnosti tla postalo je neophodno korištenje sve većih količina [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]], čija proizvodnja troši velike količine [[Električna energija|energije]], koja se velikim dijelom dobiva iz [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Ovisnost današnje moderne proizvodnje hrane o energiji, te posebice fosilnim gorivima postaje svjetski problem, a Egipat bi time mogao biti posebno jako pogođen. <ref> M.A. Abu Zeid: "Environmental impacts of the High Dam", in: Water Resources Development, 1989.</ref>
====Povećanje erozije====
Nedostatak mulja uzrokovao je [[Erozija|eroziju]] obala i dna [[Rijeka (vodotok)|rijeke]], te eroziju plodnog područja delte Nila, koja je popraćene [[Salinitet|salinizacijom]] tla delte zbog napredovanja mora. Problemi zbog manjka mulja doveli su i do smanjene produktivnosti [[More|mora]] jugoistočnog [[Sredozemno more|Mediterana]], što je uzrokovalo pad ulova [[Ribe|riba]] i [[Rakovi|rakova]] na tom području. Smanjenim [[Ribolov na moru|ulovom u moru]] tako je uspješno poništena dobrobit ulova iz jezera, uz pojavu dodatnih problema. Primjerice, ulov iz mora je prije lako dolazio do zainteresiranih potrošača u gusto naseljenom priobalju, za razliku od ulova iz jezera s kojim i danas ima problema oko plasmana na udaljena tržišta.
====Povećana salinizacija====
Zanimljivo je da i proizvodnja [[opeka]], koja je imala koristi od energije iz hidrocentrale, sada zbog nedostatka [[mulj]]a ima velikih problema s nabavom kvalitetne [[sirovine]] za njihovu proizvodnju. Pojačano navodnjavanje tla bez odgovarajuće izvedene drenaže, uzrokovalo je njegovu ubrzanu salinizaciju, izvlačenjem [[soli]] iz dubljih slojeva tla na površinu, te time i povećanje [[salinitet]]a [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. <ref> Heinz Schamp: "Sadd el-Ali, der Hochdamm von Assuan" ("Sadd el-Ali, the High Dam of Aswan"), in: Geowissenschaften in unserer Zeit, 1983., (German)</ref>
====Povećanje bolesti====
Regulacija protoka rijeke i trajno navodnjavanje tla pogodovali su povećanju učestalosti bolesti poput [[Malarija|malarije]] i [[Metilji|bilharzije]]. Već nakon gradnje prve brane učestalost bilharzije je povećana pet puta. Danas, u pet država uz Nil od bilharzije je oboljelo više od 50 % stanovništva, a u nekim navodnjavanim područjima čak 100 %. Malarija i bilharzija su teške [[Parazitizam|parazitarne bolesti]] s razarajućim socioekonomskim posljedicama za područja u kojima se pojavljuju. <ref> William R. Jobin: "Dams and Disease: Ecological Design and Health Impacts of Large Dams, Canals, and Irrigation Systems", Taylor & Francis, [http://books.google.com/books?vid=ISBN0419223606&id=NH6WcjShY2oC&pg=PA239&lpg=PA239&ots=TbZgPnlesk&dq=%22Bakoy+River%22&ie=ISO-8859-1&output=html&sig=ivNXJjX3GLZXNs6mZXEdNTHie6s] 1999.</ref>
====Povećanja politička nestabilnost====
Prosječni godišnji protok Nila od 84 km<sup>3</sup> vode, [[Egipat]] i [[Sudan]] su bilateralnim sporazumom podijelili tako da 55,5 km[[3]] pripada Egiptu, a 18,5 km<sup>3</sup> Sudanu, što ukupno iznosi 74 km<sup>3</sup> vode. Razlika od 10 km<sup>3</sup> vode, odnosno 12 % ukupne količine, predstavlja cijenu sporazuma i napretka u opskrbi vodom za [[navodnjavanje]], jer to je količina vode koja [[Hlapljenje|ishlapi]] sa velike površine umjetnog jezera koje je napravljeno usred [[Pustinja|pustinje]]. Gubici vode isparavanjem iz jezera i sa povećanih površina tla koje se navodnjava, uzrokuju smanjenje količine vode koja dolazi do [[Delta Nila|delte Nila]], što može dodatno ubrzati prodiranje mora i salinizaciju delte, koja je već ugrožena ubrzanom erozijom.
Treba spomenuti nezadovoljstvo preostalih sedam država zainteresiranih za vode Nila ([[Etiopija]], [[Demokratska Republika Kongo|Kongo]], [[Uganda]], [[Ruanda]], [[Kenija]], [[Burundi]] i [[Tanzanija]]), koje se nalaze uzvodno, a nisu bile konzultirane o gradnji. Ovdje posebno treba istaknuti Etiopiju iz koje dolazi više od 80 % vode Nila. Smanjena količina vode, uzrokovana isparavanjem iz jezera, može povećati opasnost od vojnog sukoba za vodu zainteresiranih država. Najnovije napetosti oko neravopravne podjele vodnih resursa Nila pojavile su se nakon 14. svibnja 2010. kada su Tanzanija, Uganda, Ruanda i Etiopija u Ugandi potpisale dogovor o osnivanju komisije za upravljanje vodama Nila. U narednih godinu dana očekuje se i potpisivanje dogovora od strane Kenije, Burundija i Konga.
Na dan potpisivanja dogovora Etiopija je pustila u pogon [[hidroelektrana]] Tane Beles (460 MW). Egipatski [[ministar]] za vodne resurse i navodnjavanje Mohamed Nasreddin Allam odmah je izjavio da svaki takav projekt mora biti odobren od strane Egipta i Sudana, te da njihova količina vode koju koriste ne smije biti smanjena. Sukob se zasada zadržava na razini egipatskih političkih pritisaka na države i potencijalne investitore u slične projekte koji se planiraju graditi na teritoriju tih država. Cijelu priču dodatno mogu pogoršati [[klimatske promjene]], čije posljedice se već osjećaju u tim državama. <ref> Robert Faber "Najbolji projekt na svijetu", H-alter.org, 2010.</ref>
[[Datoteka:Aswan dam.jpg|mini|lijevo|800px|Panoramski pogled na Asuansku branu]]
====Preseljenje ljudi====
Osim nezadovoljstva susjednih država, sve do danas je prisutno nezadovoljstvo zbog prisilnog preseljenja 100 000 do 120 000 stanovnika južnog Egipta i sjevernog Sudana, za koje nisu dobili obećane odštete. Stvaranje umjetnog jezera također je napravilo štetu egipatskoj, a time i svjetskoj kulturnoj baštini. Neke poznatije građevine poput [[Abu Simbel|Abu Simbela]], [[UNESCO]] je spasio premještanjem, neke koje su trebale biti potopljene Egipćani su poklonili državama koje su sudjelovale u gradnji brane pa su premješteni u te države, a veliki dio je potopljen u jezeru. Prethodno navedeno predstavlja samo dio štetnih utjecaja. <ref> Thayer Scudder and John Gray: [http://www.hss.caltech.edu/~tzs/50%20Dam%20Survey.pdf] "A comparative survey of dam-induced resettlement in 50 cases", in: Thayer Scudder:The Future of Large Dams: Dealing with Social, Environmental, Institutional and Political Costs, 2005.</ref>
== Izvori ==
{{Reflist|3}}
▲{{Commonscat|Aswan Dam}}
[[Kategorija:Građevine u Egiptu]]
| |||