Neretvanska lađa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
m s.
Redak 11:
{{citat3||''1665. miseca ilinšćaka na 12. Alibegović iz Gabele, samo 18 junaka u 3 čopule, otiđe na more u Korčulanski školj i uhiti 2 divojke...''|S. Zlatović| "Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)" <ref>Zlatović, S.: "Kronika o.Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)", Starine JAZU, knjiga XXI, Zagreb, 1889., str 93.-113.</ref>}}
 
Prema tim i drugim podatcima, i po broju ljudi u jednom copulu, šestorica, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da [[Mlečani]] neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanskogneretvanski čamcačamac, dakle lađu.
 
Pred [[Drugi svjetski rat]] lađe su pojedinačno imale i svoja imena, bilo zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; ili pridjevna kao "Nevridna", zbog toga što ih je pod vlastitim imenom trebalo prijaviti lučkom uredu koji bi im tada izdao i prijavni broj.
 
== Građa ==
[[Datoteka:Ladja3.gif|mini|300px|Kostur lađe čine 33 lukoća (srednjihsrednja 23 od dva komada, i po pet krajnjih od jednog komada, tzv. kenjčići)]]
[[Datoteka:Ladja1.gif|mini|300px|{{legenda|orange|Kolumba|border=2px solid black}}{{legenda|green|Karine|border=2px solid black}}{{legenda|yellow|Stolac|border=2px dotted black}}{{legenda|white|Centa|border=2px solid black}}]]
[[Datoteka:Ladja2.gif|mini|300px|{{legenda-linija|orange solid 2px|Kolumba}}{{legenda-linija|green solid 2px|Karine}}{{legenda-linija|black dotted 2px|Kenjčići, prvih pet lukoća iz jednog komada}}{{legenda-linija|black solid 2px|Centa}}
Redak 24:
*''<tt>Kolomba</tt>'' ili ''<tt>trup</tt>'' ([[trup broda|kobilica]]) je na dnu, visoka 15 cm, okovana željeznom šinom, ''<tt>okovom</tt>'';
*''<tt>Karine</tt>'' prema naprijed zaoštrene, dižu se od kolombe ukoso prema [[pramac|''provi'']] i [[krma|''krmi'']];
*''<tt>Bande</tt>'' se priljubljuju na ''karine''. Bande se prave od više dasaka i ovalno se suzujusužavaju prema kobilici;
*''<tt>Lukoć</tt>'' je drveno rebro koje ima oblik luka tupog kuta od 130 stupnjeva. Kostur lađe čine 23 ''lukoća'' od dva komada, i po pet krajnjih lukoća s prove i krme, koji se nazivaju ''<tt>samotvorcima</tt>'' ili ''<tt>kenjčićima</tt>'' i od jednog su komada, dakle ukupno 33 lukoća;
*''<tt>Škaram</tt>'' (ručka za veslo), nalazi se na krmi s lijeve strane između sedmog i osmog lukoća te između drugog i trećeg ili trećeg i četvrtog s desne strane. ''Škarmi'', kad se ne upotrebljavaju, skidaju se;
*''<tt>Škarmenica</tt>'' je uporište u kojem stoji škaram, koja uglavljena između dva lukoća s ''<tt>tresom</tt>'' (poprečnim drvom);
*''<tt>Centa</tt>'' je obod uokolo lađe s unutrašnje strane. Ona ide povrh lukoća ili tako da su ovi u nju usječeni;
*''<tt>Štrop</tt>'' ili ''<tt>gužva</tt>'' (krug [[konop]]a) u koji se uglavljuje ''<tt>parić</tt>'' ili ''<tt>timun</tt>'' (dugačko [[veslo]] za upravljanje lađom) nalazi se na krmi;
*''<tt>Igla</tt>'', komad željeza na koji se pričvršćuje ''<tt>sindžir</tt>'' ([[lanac]]) nalazi se na provi i na krmi.
==== Ostali dijelovi ====
*''<tt>Stolac</tt>'' je u sredini lađe pričvrščen za lukoče, s rupom u sredini u koju je zataknut ''<tt>jambor</tt>'' ([[jarbol]]) koji služi za ''<tt>idrenje</tt>'' i ''<tt>lancanje</tt>''. ''Jambor'' je visok 4 do 5 metara. U svome dnu, zbog učvršćenja, ulazi u ''lukoć'' u kojemu je rupa. ''Jambor'' nekad služi i kao veslo, a na njega može doći i [[zastava]];
Redak 38:
*''<tt>Bižonjini</tt>'' su konopi za skupljanje ''idra'';
*''<tt>Lancana</tt>'' je konop kojim se lađa ''<tt>lanca</tt>'' (vuče) kod ''lancanja'';
*Neretvanske lađe nemaju [[kormilo]], zbog toga što većinom voze po plitkim vodama. Umjesto kormila upotrebljavaja se ''<tt>parićparićem</tt>'', vesloveslom dugodugim 4 metra koje sastoji se od ''<tt>držalice</tt>'' (suženog dijela, odnosno ručke za držanje parića) i ''<tt>palice</tt>'' (proširenog spljoštenog, lopatastog dijaladijela za upravljanje u vodi). I manja vesla na lađi zovu se ''parići'', a obično ih ima četiri do pet.
==== Dodatci ====
*''<tt>Šešula</tt>'', posebno napravljena kanta za izbacivanje vode;
Redak 51:
== Plovidba ==
 
[[Datoteka:Paricanje.jpg|mini|200px|Parićanje kanalima doline Neretve]]
===Parićanje===
Kod ''<tt>parićanjaParićanjem</tt>'' (veslanjaveslanjem) se vesla se uz rijeku ili uopće kada je teret težak, veslači sjede leđima okrenuti provi, a ako je lađa prazna ili plovi niz rijeku, prvi veslač sjedi leđima okrenut provi, a drugi veslač može sjedati gledajući u provu. Obično veslaju dva prva vesla. Rjeđe sa po četiri vesla jer obično smeta teret. ''Timunava'' (kormilari) se na krmi, parićem, nešto kraćim veslom ili čak i veslom od [[Neretvanska trupica|trupe]] koje se provuče kroz ''gužvu'' ili ''štrop'' na krmi. Kad se kormilari veslom, nekad se postavljaju dva vesla; jedno desno, drugo lijevo na krmi. Timuni se nizvodno.
 
[[Datoteka:Lancanje.jpg|mini|200px|Lancanje lađe na Neretvi]]
===Lancanje===
Lađa se još pokreće ''<tt>lancanjem</tt>'' <ref>[http://www.neretva.info/video/lancanje.wmv] "Lancanje", isječak iz dokumentarnog filma [[Obrad Gluščević|Obrada Gluščevića]] "Ljudi s Neretve" (video)</ref>, kada lađu uzvodno vuče konj u pratnji čovjeka ili ljudi, najčešće ženežena, ako se i vuče mješovito, žene idu prve, a na kraju reda je najviši čovjek, sa svrhom da prebacuje konop preko visokih predmeta uz obalu. ''Lancanu'' (konop), se drži na ramenu suprotnom od rijeke tako da ne klizi s ramena. Brzina vožnje odgovara brzini hoda pješaka. Konop je debeo 10 milimetara, a dug je od 30 do 50 metara. Vezuje se za vrh ''jambora'' (jarbola).
 
===Idrenje===
Najrijeđi način plovidbe lađom je ''<tt>idrenje</tt>'' (jedrenje), kada se na ''jambor'' ([[jarbol]]) se stavlja ''idro'' ([[jedro]]) i plovi uz pomoć vjetra, uglavnom po sredini Neretve ili morem.
 
===Motor===
Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe i [[Neretvanska trupica|trupe]] za prijevoz proizvoda cijelom [[dolina Neretve|dolinom]], kanalima do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa se sve manje koristi tradicionalnim oblicima plovidbe, te se uglavnom njome upravlja vanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.
 
== Uporaba ==
[[Datoteka:Ladje s teretom.jpg|mini|200px|Utovar lađa i trupica 50-ih godina XX. stoljeća]]
Lađa se u prošlosti, u vrijeme prije motorizacije, upotrebljavala u najraznovrsnije svrhe; za prijevoz [[životinje|životinja]], [[biljke|poljoprivrednih proizvoda]] (prilikom prijevoza [[grožđe|grožđa]] nakon ''trganja'' (berbe), zanalo ga se ''gazati'' (gnječiti)), [[trava|trave]], [[gnojivo|gnojiva]], [[sijeno|sijena]], [[slama|slame]], žala ([[pijesak|pijeska]], kaže se: ''"Žalo izide trupu"''), [[drvo|drva]], služilo je za prijevoz [[namještaj]]a, prijevoz ljudi, za [[sprovod]]e. na lađi su se prevozili i [[svatovi|svatovi]] okićeni hrvatskim zastavama i [[bor]]ovim granama, uz pjesmu i [[harmonika]]šku pratnju. S lađama se išlo u lov na [[jegulja|jegulje]] na velikim jarugama.
 
Lađa može prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone. Osim u svakodnovnoj neretvanskoj uporabi, tereti su se lađom prebacivali do [[Pelješac|Pelješca]], [[Hvar]]a, [[Makarska|Makarske]] i druge bliže okolice na moru, ali samo u vrijeme bonace. Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana. Lađa se koristila cijelodnevno tijekom čitave godine.
 
Vijek trajanja lađe bio je vrlo dug, kako zbog kvalitete materijala, tako i zbog njene vrijednosti za ljude, pa se boljim čuvanjem znala dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.
 
== Zanimljivosti ==
[[Slika:Lancarice.jpg|minijatura|lijevo|200px|Reljef ''Lancarice'' na Nagradi grada [[Metković]]a]]
[[Datoteka:Startmaratona.jpg|mini|300px|Start [[Maraton lađa|Maratona lađa]] ispod Lučkog mosta u [[Metković]]u]]
*Nagrada grada [[Metković]]a nosi naziv ''"Lancarice"'' i krasi je reljef lancarica, žena koje vuku lađu, autora akademskog kipara Živana Bjelovučića.
*Lađa je osnovno sredstvo u današnjoj turističkoj ponudi u dolini Neretve. S lađom se rade kružni obilasci doline mnogobrojnim močvarnim kanalima i Neretvinim rukavcima, tzv "Safari Neretvom", a često se na njoj poslužuju i obroci tijekom takvih izleta.
*Do posebnog izražaja korisnosti lađa došlo je za vrijeme velikevelikih poplavepoplava u Metkoviću u zimuzime 2010. i 2011. godine, kada su zbog plitkog gaza uz [[Neretvanska trupica|trupu]] bile praktički jedino prijevozno sredstvo kroz ulice Metkovića s desne strane Neretve.<ref>[http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=2557 Trupom kroz Metković]</ref>
*Veterani [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]], oilježavajući 20. godišnjicu 4. gardijske brigade i prisjećajući se borbe za neovisnu Hrvatsku, 24. lipnja 2011. godine su se izvornom neretvanskom lađom uputili na veslački maraton od [[Prevlaka|Prevlake]] do [[Maslenica|Maslenice]].<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/29973/neretvanski-ladari-u-dubrovackom-portu Dubrovački vjesnik - Neretvanski lađari u dubrovačkom portu]</ref>
 
== Maraton lađa ==
[[Slika:Animacija_ladje.gif|minijatura|lijevo|200px|Animacija detalja natjecanja na [[Maraton lađa|Maratonu lađa]]]]
Najveće zasluge za očuvanje, revitalizaciju, kao i za promociju lađe pripadaju [[Maraton lađa|Maratonu lađa]], amaterskom sportskom natjecanju ovim tradicionalnim autohtonim neretvanskim plovilima, koje se održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj 22.500,5 metarakilometara, pod visokim pokroviteljstvom [[Predsjednik Hrvatske|predsjednika Republike]] u organizaciji Udruge lađara Neretve.
 
== Izvori ==