Dan antifašističke borbe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 31.45.132.227, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Flopy
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
 
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], se kao Dan antifašističke borbe slavio se [[27. srpnja|27. srpanj]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što seje nebilo vežepovezano uzs [[antifašizam|antifašizam]], većdogađajima uzu [[četnici|četništvo]] jer su tog dana započeli [[ratni zločin|masovni pokolji]] srbočetnika nad nedužnim [[hrvatska|hrvatskim]] [[stanovništvo|stanovništvom]] po selima [[istok|istočne]] [[Lika|LikeSrb]]u, kaoiako ije naosnutak područjusisačkoga [[Bosanskoodreda Grahovo|Bosankogtom Grahova]]danu iprethodio [[Drvar|Drvara]].više Uod svommjesec krvavom pohodu okrutni srpski koljači su, koji se tobože prikazuju kao [[partizani|partizanski]] [[heroj|heroji]], na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 [[Hrvati|Hrvata]], a njihovog [[duhovnost|duhovnog]] vođu i pastira, [[Juraj Gospodnetić|župnika Jurja Gospodnetića]] su živog oderali i ispekli na ražnjudana.
 
Unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "''prvi pucanj ustaničke puške''" u [[Srb|Srbu]].
 
== Pogledajte i ==