Inačica od 21. srpnja 2011. u 16:55 uredi Chemia (razgovor \| doprinosi) 40 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. srpnja 2011. u 18:32 uredi ukloni ovu izmjenu Chemia (razgovor \| doprinosi) 40 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 52: \|} [[Datoteka:Benzol.JPG\|mini\|lijevo\|250px\|Benzen u boci od zatamnjenog stakla za čuvanje kemikalija]] '''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik\|C]]<sub>6</sub>[[vodik\|H]]<sub>6</sub>. <ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak 1, str. 418</ref> Prvi ga je izdvojio [[Michael Faraday]] 1825. godine suhom destilacijom kamenog ugljena. Iz brojevnog se omjera atoma ugljika i vodika može zaključiti da je benzen nezasićeni [[Ugljikovodici\|ugljikovodik]], ali se pokazalo da po kemijskim svojstvima razlikuje od do sada proučavanih nezasićenih ugljikovodika. Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. [[Njemačka\|Njemački]] kemičar [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]] to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između [[atom]]a [[ugljik]]a.▼ ▲Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. [[Njemačka\|Njemački]] kemičar [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]] to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između [[atom]]a [[ugljik]]a. Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva [[benzenov prsten]]. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova. Line 63 ⟶ 62: [[Frakcijska destilacija\|Frakcijskom destilacijom]] katrana kamenog ugljena [[Sinteza (kemija)\|Sintezom]] tri molekule [[etin]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) 3 HC≡CH → C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> *Dekarboksilacijom [[Benzojeva kiselina\|benzojeve kiseline]] == Svojstva == Benzen je pri sobnoj temperaturi bezbojna [[tekućina]], jakog mirisa. [[Vrelište\|Vrije]] napri 80.1 [[°C]]., ~~Pri~~dok pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu [[kristal\|kristalnu]] tvar. U [[voda\|vodi]] se ne gotovo ne [[topljivost\|otapa]], ali se vrlo dobro otapa u organskim [[otapalo\|otapalima]]. Benzen je također dobro organsko otaplao, otapa [[masti i ulja]], [[smole]] i [[boje]].Benzenove pare su vrlo otrovne i uzrokuju kancerogena oboljenja, najčešće [[leukemija\|leukemiju]]. Derivati benzena nisu otrovni kao benzen pa se koriste kao zamjena za benzen u industriji. Lako je zapaljiv, zapaljen gori karakterističnim čađavim plamenom. ~~U [[voda\|vodi]] se ne [[topljivost\|otapa]], ali se otapa u organskim [[otapalo\|otapalima]]~~ ~~Benzen otapa [[masti i ulja]], [[smole]] i [[boje]].~~ ~~Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju [[leukemija\|leukemiju]]. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.~~ ~~Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.~~ :2C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 15O<sub>2</sub> → 12CO<sub>2</sub> + 6H<sub>2</sub>O Line 81 ⟶ 75: '''Supstitucija:''' [[Halogeniranje]]: Halogeni element(X - Cl,Br) reagira sa benzenom, pri čemu nastaje odgovarajući derivat benzena i odgovarajući halogenovodik. Dobivanje brombenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + Br<sub>2</sub> → C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>Br + HBr Nitriranje: Smjesa koncentrirane dušične i sumporne kiseline reagira sa benzenom pri čemu nastaje nitrobenzen i voda. Dobivanje nitrobenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + ~~3Cl~~HNO<sub>2</sub> (uz conc. H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>65</sub>ClNO<sub>62</sub> + H<sub>2</sub>O▼ Sulfoniranje: Otopina sumporova(VI) oksida u sumpornoj kiselini, poznata kao oleum ili dimeća sumporna kiselina reagira sa benzenom pri čemu nastaje benzensulfonska kiselina. Njezine soli se nazivaju benzensulfonati. Kemijska jednadžba sulfoniranja benzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + SO<sub>3</sub> (uz conc. H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>SO<sub>3</sub>H Alkiliranje: Reakcijom halogenalkana(R-X) s benzenom uz AlX<sub>3</sub> kao katalizator, nastaje alkalirani benzen i halogenovodik. Kemijska jednadžba reakcije dobivanja etilbenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>Cl (uz conc. AlCl<sub>3</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub> + HCl '''Adicija:''' Katalitičko hidrogeniranje benzena: Reakcija benzena i vodika uz nikal kao katalizator uz visoku temperaturu i tlak. Produkt kemijkse reakcije je cikloheksan. ▲:C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 3Cl<sub>2</sub> → C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>Cl<sub>6</sub> :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 3H<sub>2</sub> (uz nikal, pri 400 °C i 40 bara, kao katalizator) → C<sub>6</sub>H<sub>12</sub> Kloriranje benzena: Mehanizam kloriranja benzena apsorbira UV zračenje, to znači da UV zračenje djeluje kao katalizator na reakciju. Produkt reakcije je 1,2,3,4,5,6-heksaklorcikloheksan. :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 3Cl<sub>2</sub> (hv)→ C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>Cl<sub>6</sub> == Upotreba == Koristi se kao [[otapalo]], zatim za proizvodnju [[lijek]]ova, boja, [[lak]]ova, [[plastika\|plastičnih]] masa, [[eksploziv]]a, sredstava za [[pranje]] , [[insekticid]]a. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i izaziva kancerogena oboljenja. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. [[toluen]]. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jako je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. [[toluen]]. == Izvori ==

Benzen: razlika između inačica