Inačica od 21. srpnja 2011. u 18:32 uredi Chemia (razgovor \| doprinosi) 40 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. srpnja 2011. u 18:40 uredi ukloni ovu izmjenu Chemia (razgovor \| doprinosi) 40 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 60: == Dobivanje == [[Frakcijska destilacija\|Frakcijskom destilacijom]] katrana kamenog [[Ugljen\|ugljena]] [[Sinteza (kemija)\|Sintezom]] tri molekule [[etin]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) 3 HC≡CH → C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> Redak 67: == Svojstva == Benzen je pri sobnoj temperaturi bezbojna [[tekućina]], jakog mirisa. [[Vrelište\|Vrije]] pri 80.1 [[°C]], dok pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu [[kristal\|kristalnu]] tvar. U [[voda\|vodi]] se ~~ne gotovo~~ ne [[topljivost\|otapa]], ali se vrlo dobro otapa u organskim [[otapalo\|otapalima]]. Benzen je također dobro organsko otaplao, otapa [[masti i ulja]], [[smole]] i [[boje]].Benzenove pare su vrlo otrovne i uzrokuju kancerogena oboljenja, najčešće [[leukemija\|leukemiju]]. Derivati benzena nisu otrovni kao benzen pa se koriste kao zamjena za benzen u industriji. Lako je zapaljiv, zapaljen gori karakterističnim čađavim plamenom. :2C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 15O<sub>2</sub> → 12CO<sub>2</sub> + 6H<sub>2</sub>O Redak 75: '''Supstitucija:''' [[Halogeniranje]]: [[Halogeni elementi\|Halogeni element]](X - Cl,Br) reagira sa benzenom, pri čemu nastaje odgovarajući derivat benzena i odgovarajući halogenovodik. Dobivanje brombenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + Br<sub>2</sub> → C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>Br + HBr [[Nitriranje]]: Smjesa koncentrirane [[Dušična kiselina\|dušične]] i [[Sumporna kiselina\|sumporne]] [[kiseline]] reagira sa benzenom pri čemu nastaje nitrobenzen i voda. Dobivanje nitrobenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + HNO<sub>2</sub> (uz conc. H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>NO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O Sulfoniranje: Otopina sumporova(VI) oksida u [[Sumporna kiselina\|sumpornoj kiselini]], poznata kao oleum ili dimeća sumporna kiselina reagira sa benzenom pri čemu nastaje benzensulfonska kiselina. Njezine [[soli]] se nazivaju benzensulfonati. Kemijska jednadžba sulfoniranja benzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + SO<sub>3</sub> (uz conc. H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>SO<sub>3</sub>H Alkiliranje: Reakcijom halogenalkana(R-X) s benzenom uz AlX<sub>3</sub> kao [[katalizator]], nastaje alkalirani benzen i halogenovodik. Kemijska jednadžba reakcije dobivanja etilbenzena: :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>Cl (uz conc. AlCl<sub>3</sub> kao katalizator) → :C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub> + HCl Redak 92: '''Adicija:''' Katalitičko hidrogeniranje benzena: Reakcija benzena i [[Vodik\|vodika]] uz [[nikal]] kao [[katalizator]] uz visoku [[temperatura\|temperaturu]] i [[tlak]]. Produkt ~~kemijkse~~kemijske reakcije je cikloheksan. :C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + 3H<sub>2</sub> (uz nikal, pri 400 °C i 40 bara, kao katalizator) → C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>

Benzen: razlika između inačica