Gaoth Dobhair: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Gaoth Dobhair''' je irska administrativna jedinica smještena na obali Atlantskoga oceana u općini '''Dún an nGall''', dijelu Provincije Ulster u Irskoj. Proteže se na oko 25 kilometara od '''Mín an Chladaigha''' na sjeveru do '''Croichshlíja''' na jugu i oko 14 kilometara od '''Dún Lúichea''' na istoku do '''Machaire Chlochaira''' na zapadu. U Europi, najgušće je naseljeno ruralno područje. Službeno, Gaoth Dobhair je u Irskoj najveća župa u kojoj ipak '''prevladava irski jezik''' s oko 4 065 stanovnika, a ujedno je i sjedište sjeverozapadnoga regionalnog studija ''RTÉ Raidió na Gaeltachta'' koji svakodnevno emitira svoj program na irskome jeziku.
Gaoth Dobhair se sastoji od sela '''An Bun Beag''', '''Na Dairí Beaga''', '''Dún Lúiche''', '''Croichshlíja''' i '''Bun an Leaca'''. Smješten je u podnožju najvišega vrha općine Dún an nGall, '''An Earagaila''' (''Govornička vještina'') visine 751 metra.
Poznat je po činjenici da je to kolijevka irske kulture, pošto stari irski običaji, folklorna glazba, kazališta, razna irska sportska događanja poput irskoga nogometa i hurlinga i očuvana tradicija svakodnevnoga korištenja irskoga jezika igraju izuzetno važnu ulogu u životu lokalnoga stanovništva.
Redak 9:
Ime ''Gaoth Dobhair'' dolazi od istoimene rimokatoličke župe.
''Gaoth'' se odnosi na morsku uvalu rijeke Croichshlí, poznatu kao ''An Ghaoth'', a ''Dobhar'' je arhaična irska riječ značenja ''voda'', pa se tako ''Gaoth Dobhar'' prevodi kao ''vodeno ušće''.
== Jezici ==
Stanovnici ovoga područja su dvojezični. '''Dominira irski jezik''', ali također se u svakodnevnome govoru koristi i engleski. Sve škole i vjerske ustanove se u svome radu koriste irskim jezikom. Svakoga ljeta stotine studenata iz cijele Irske pohađa ''Colaíste Cholmcile'' kako bi produbili svoje znanje i razumijevanje irske kulture i jezika.
== Povijest ==
Do početka 17. stoljeća, župa je bila sporadično naseljena. Tada započinje organizirano naseljavanje Ulstera (irski: Cúige Uladh) od strane Velike Britanije. Kolonisti bili iz područja '''Engleske''' i '''Škotske''' i po svojoj vjeroispovijesti anglikanci i prezbiterijanci. Irske obitelji su postupno bile protjerivane iz plodnoga područja rijeke Lagan u močvarno područje zapadnoga dijela Dún an nGalla. Većina iseljenika nije mogla dalje od Gaoth Dobhaira. Prvi engleski i škotski naseljenici su uglavnom naseljavali '''područja uz obalu ili na otocima''' i to u gusto zbijenim naseljima.
Sredinom 19. stoljeća, životni je standard sve više opadao naseljavanjem novih bogatih zemljoposjednika poput '''Georga Hilla''' (1801 - 1879) i njegova sina Arthura. U povijesnim knjigama ostaje zapisan sukob lokalnoga župnika '''Séamusa Mac Pháidína''', koji je bio gorljiv borac za prava svojih župljana, s moćnim lokalnim zemljoposjednicima. Sukob je eskalirao 3. veljače 1889. godine kada je u pokušaju da uhiti župnika '''inspektor William Martin''' ispred crkve ''Teach Phobail Mhuire'', u Na Doirí Beaga ubio župljane koji su se tome protivili. Taj je težak događaj predstavio prekretnicu u zemljoposjedničkim sukobima u Gaoth Dobhairu.
Mnoge povijesne knjige koje opisuju ovaj događaj, ali i mnoge druge povijesne zanimljivosti se većinom napisane i objavljivane na irskome jeziku. Jedan od najistaknutijih lokalnih povjesničara je pokojni '''Cáit Nic Giolla Bhríde'''.
| |||