Ravna Gora (općina): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Manifestacije, Kultura, Sport |
Povijest |
||
Redak 14:
Sjedište Općine: Ulica Ivana Gorana Kovačića 177, Ravna Gora
Dan Općine: [[15.
== Zemljopis ==
Redak 36:
== Stanovništvo ==
Općina Ravna Gora obuhvaća naselja: [[Kupjak]], [[Leskova Draga]], [[Ravna Gora (Primorsko-goranska županija)|Ravna Gora]], [[Stari Laz]], [[Stara Sušica]] i [[Šije (Primorsko-goranska županija)|Šije]].
'''Prema prvim rezultatima popisa 2011. godine''' na području Općine Ravna Gora živi 2.439 stanovnika. <ref name="popis2011">Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. : http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup31_3697.html 03.07.2011.</ref>
Redak 210:
== Povijest ==
Pretpostavlja se da je Ravna Gora dobila ime po [[visoravan|visoravni]] na kojoj je smještena. Cijelo ravnogorsko polje nekada je bila gusta šuma, okružena brdima.
Nije poznat točan datum postanka Ravne Gore. Smatra se da je njen početak bio prije izgradnje [[Karolinska cesta|Karolinske ceste]] i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a zatim na mjestu gdje se i danas nalazi. U početku, mjesto je imalo nekoliko kuća kroz koje je vodio običan put.
===Razvoj Ravne Gore do 1918. godine===
Pretpostavlja se da je kraj u kojem se danas nalazi Ravna Gora u prošlosti jako stradao od [[Turci|Turaka]]. Postoje pisani dokumenti da su turske čete provalile u Gorski kotar u tri navrata: [[1525.]], [[1578.]] i [[1585.]], no smatra se da je najteže pustošenje bilo poslije [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]]. Selo Sušica i Ravna Gora stradalo je od Turaka, a stanovnici su poubijani ili odvedeni u roblje, a dio je pobjegao preko [[Kupa|Kupe]] u [[Slovenija|Sloveniju]]. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad, koji su [[Frankopani]] u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.
Do [[17. stoljeće|XVII.]] stoljeća u ravnogorskom kraju živjeli su Hrvati čakavci koji su bili pod frankopanskom gospoštijom. Nakon Turskih provala, Ravna Gora je neko vrijeme bila pusta i nenaseljena. Početkom XVII. stoljeća u Ravnu Goru su se počeli vraćati neki starosjedioci ili njihova djeca iz Slovenije i Primorja, koji su pobjegli iz Stare Sušice pred Turcima. Njihovo naseljavanje pomogli su [[knezovi Zrinski]] i time je pusti ravnogorski kraj ponovo dobio svoje stanovnike.
Oko [[1632.]] godine, ogulinski kapetan [[Gašpar Frankopan]] doveo je u ove krajeve veliki broj [[Srbi|Srba]] iz [[Bosna|Bosne]] i naselio ih u Ravnoj Gori, Starom Lazu i drugim okolnim mjestima. Srbi su se stopili sa starosjediocima i prešli na [[katoličanstvo|katoličku vjeru]].
Osnutkom [[Vojna krajina|Vojne krajine]], mjesta Ravna Gora i Sušica izuzeta su iz posjeda Zrinskih i pripojena su Vojnoj krajini. U njima je Vojna krajina imala svoje vojne karaule s malom vojničkom posadom. Vojna je vlast tada izgradila poštu, kovačnicu i kolarnicu.
Za napredak Ravne Gore, osobitu važnost imala je izgradnja [[Karolinska cesta|Karolinske ceste]] koja se gradila kroz Ravnu Goru od [[1726.]] do [[1732.]] godine. Uz Karolinsku cestu u Ravnoj Gori, pored domaćih stanovnika (od kojih je većina došla iz Primorja i [[Istra|Istre]]), naselili su se još i [[Slovenci]], [[Česi]] te nešto [[Nijemci|Nijemaca]]. Nakon njihovih naseljavanja, stvoren je poseban govor, koji ima osobine [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]].
[[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Josip II]], nasljednik [[Marija_Terezija_Austrijska|Marije Terezije]], izdao je [[14. ožujka]] [[1785.]] godine Ravnoj Gori grb i povelju kojom ju je ubrojio među privilegirane slobodne gradove svoje carevine.
Tom poveljom, Ravnoj Gori se dozvoljava održavanje dvaju godišnjih sajmova ([[15. kolovoza]] ([[Sveta_Terezija_Avilska|sv. Terezija]]) te [[6. siječnja]] ([[Sveta tri kralja]])) te tjedni sajam svakog utorka. Osim toga, određeno je da stanovnici Ravne Gore imaju u svom [[magistrat]]u jednog suca, jednog notara i četiri prisežnika. Cilj povlastice bio je proširenje trgovine i prometa te poboljšanje životnih uvjeta stanovnika koji su imali pravo otvarati mesnice, gostionice i loviti ribu. Stanovnici su imali pravo na potrebnu količinu drva za izgradnju kuća i ogrjev iz gospoštijskih šuma, a mogli su se iskupiti tlake i daća, koje je određivao urbar.
Štit grba je zaobljeno iscrtan, plave boje i na njemu se nalaze tri šiljasta, kamenita, sivo-bijela brda. Srednje brdo je najveće, a sva tri brda se u podnožju spajaju. Pred njima je grad s tornjem i crvenim krovovima. Zgrade grada imaju prozore i puškarnice, što označava upravno područje. Pred zgradom je pojas zelene boje koja označava travu, zatim pojas oker boje koja označava Karolinsku cestu, a dno polja opet ispunjava zelena boja. Na plavom nebu, između srednjeg i lijevog brda, je u liku ljudske glave zlatno sunce, a između srednjeg i desnog brda je srebrni polumjesec u porastu - opet u liku ljudske glave. Nad grbom je kruna s pet vršaka, koji imaju u sredini svakog plave i crvene dragulje. Unutrašnjost krune je crvena. Oko grba je natpis: "Pečat povlaštenog grada Ravna Gora" (Sigill. privileg. oppidi Regii Ravna Gora).
Ustrojstvom općine, ravnogorska općina izjednačena je s ostalim općinama u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]].
Nasljednici Josipa II, [[Leopold_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Leopold II]] i [[Franjo_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Franjo II]] potvrdili su povlastice dane Ravnoj Gori ([[1792]]. i [[1822.]]), a Franjo II je naredio da se povelja prevede na hrvatski jezik i da se takav prijevod kao i original trajno čuva u općini.
Od [[1869.]] do [[1874.]] godine u Ravnoj Gori je harala kolera. Najviše su stradala djeca i omladina.
Za vrijeme [[Prvi_svjetski_rat|Prvog svjetskog rata]] ([[1914.]] – [[1918.]]) Ravnogorci su toliko osiromašili da se većina obitelji hranila samo [[borovnica]]ma koje su obilno uspijevale po ravnogorskim brdima.
===Ravna Gora od 1918. godine do danas===
Po završetku Prvog svjetskog rata Ravna Gora je i nadalje imala općinu, a u samom mjestu bila je četverogodišnja osnovna škola, šumarija, pošta i župni ured.
Nakon ukidanja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] i osnivanja [[Banovina_(upravna_jedinica)|Banovina]] [[1929.]] mjesto Ravna Gora pripalo je [[Savska banovina|Savskoj banovini]]. To je bilo vrijeme teške gospodarske krize, nezaposlenosti i emigracije. Mjestom se širi [[komunizam|komunistička]] štampa i stvara se veliko nezadovoljstvo protiv diktatorskih režima.
U listopadu [[1941.]], u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru, narod se okuplja u redove [[Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] koja vrši diverzantske akcije u Primorju i Gorskom kotaru. Osnovana su dva bataljuna. U II. bataljunu "[[Matija Gubec]]", pod zapovjedništvom [[Car Dragutina Nikola Crni|Nikole Cara]], bili su većinom Gorani i Primorci. Bataljun "Matija Gubec" uz pomoć ostalih [[partizani|partizanskih]] vojnih jedinica oslobađa mjesta s većom neprijateljskom vojnom posadom.
Talijanska vojska, koja je nakon [[kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina_Jugoslavija|Jugoslavije]] ušla u Ravnu Goru i [[Mrkopalj]] i preuzela okupaciju Ravne Gore, napustila je mjesto [[15. ožujka]] [[1942.]], a već [[21. ožujka]] napušta mjesto i oružnička posada. Pripadnici II. bataljuna "Matije Gupca" ulaze u Ravnu Goru [[22. ožujka]]. Tom prilikom, [[29. ožujka]] [[1942]]. godine, štab Primorsko – goranskog odreda izdaje proglas narodu Ravne Gore i Mrkoplja u kojem se tumače ciljevi narodnooslobodilačke borbe i osporavaju kletve koje su se iznosile od strane narodnih neprijatelja partizana.
[[15. travnja]] 1942. godine talijanska vojska ponovo ulazi u mjesto i ostaje sve do 15. listopada, kada ju smjenjuje ustaška posada, koja ostaje u Ravnoj Gori do [[17. prosinca]] kada Gubčev bataljun osvaja mjesto. Nakon toga, Ravna Gora ostaje trajno pod nadzorom narodnooslobodilačke vojske.
Početkom [[1946.]], molbama stanovnika Ravne Gore, Starog Laza i Stare Sušice, bivša općina Ravna Gora izdvojena je iz [[kotar]]a [[Vrbovsko]] i ulazi u sastav kotara Delnice
Od [[1947.]], Ravna Gora ostaje neko vrijeme pod kotarom Delnice, općina se premješta u [[Skrad]] ([[1955.]] – [[1961.]]), dok konačno [[1963.]] godine nije pripala pod kotar Rijeku u okviru komune Delnice. U Ravnoj Gori djelovao je Mjesni narodni odbor, dok je općina od [[1961.]] godine u [[Delnice|Delnicama]].
[[14. rujna]] [[1993.]] godine Ravna Gora postaje samostalna općina.
===Značajna događanja tijekom godina===
* [[1786.]] - otvara se škola u Ravnoj Gori
* [[1830.]] - osnovana Ravnogorska limena glazba
* [[1894.]] - osnovana Zemljišna zajednica
* [[1920.]] - sagrađen novi vodovod koji je zamijenio stari drveni vodovod (od [[1986.]] do [[1992.]] u cijelosti se rješava vodoopskrba Ravne Gore)
* [[1888.]] - osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo u Ravnoj Gori
* [[1918.]] - osnovan ravnogorski pjevački zbor
* [[1920.]] - započinje izgradnja tvornice za preradu drva
* [[1922.]] - uvedena je električna energija
* [[1928.]] - izgrađen nogostup
* 1928. - Ravna Gora organizira prvi put vlastitu autobusnu vezu s Delnicama, Skradom i Vrbovskim
* [[1930]]-te - počeci turizma u Ravnoj Gori
* [[1933.]] - osnovano Hrvatsko planinarsko društvo sa skijaškom sekcijom
* [[1938.]] - uveden je telefonski promet u poštu Ravna Gora
* [[1939.]] - pokrenut je rad "Hrvatske čitaonice" u Ravnoj Gori
* [[1947.]] - započinje gradnja Doma kulture koji je dovršen [[1949.]], a obnovljen [[1989.]]
* [[1952.]] - započinje gradnja zgrade šumarije, koja je izgorjela tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], i zgrade za Mjesni odbor koje su dovršene 1953.
* [[1955.]] - započinje izgradnja zdravstvene stanice koja je s radom započela [[1956.]] godine
* od [[1970.]] do [[1973.]], poslije katastrofalnog požara u kojem su izgorjeli svi dotadašnji kapaciteti Drvno-industrijskog kombinata Ravna Gora, sagrađena je nova tvornica namještaja
* [[1975.]] - adaptirana je zgrada Ferijalnog doma za potrebe osnovne škole u Ravnoj Gori
* [[1986.]] - započinju djelovati nova suvremena ambulanta i ljekarna
* [[1993.]] - Ravna Gora je postala samostalna općina, pod koju spadaju još i naselja: Šije, Leskova Draga, Kupjak, Stara Sušica i Stari Laz
== Grb i zastava ==
Statut iz [[1993.]] propisuje [[grb]] jednakog izgleda kakav je dodijeljen [[1785.]] na ukrasnoj baroknoj kartuši, okrunjen i okružen vrpcom s natpisom SIGILL. PRIVILEG. OPPIDI REGII RAVNA GORA (Pečat trgovišta Ravna Gora). Propisana je svijetlo plava [[zastava]] s tim grbom u sredini. <ref>Statut Općine Ravna Gora, 08.10.1993, Službene novine Primorsko-goranske županije, 2/1994, 25.01.1994.</ref>
Grb Općine Ravna Gora je modificirani povijesni grb Ravne Gore.
Line 281 ⟶ 348:
== Obrazovanje ==
===Povijest obrazovanja u Ravnoj Gori===
[[1786.]] godine, [[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Josip II]] je osnovao prvu školu u Ravnoj Gori. Pohađanje škole bilo je obavezno za sve dječake i djevojčice, a izostanci su se kažnjavali globom u iznosu od 20 forinti. [[1786.]] sastavljeni su i potpisani ugovori o osnutku škole i dužnostima stanovnika, općine i komorskih dobara prema novoosnovanoj školi. Stanovnici su morali osigurati radnu snagu za izgradnju školske zgrade i opskrbljivati školu i učitelja ogrjevnim drvom. Prvi ravnogorski učitelj bio je Antun Dizmas Filipović, a u školi se učilo na hrvatskom i njemačkom jeziku. Za vrijeme [[Leopold_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|cara Leopolda II.]] pohađanje škole nije bilo obavezno.
Line 364 ⟶ 431:
==Literatura==
* Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.
* Majnarić, N. Jedno rovtarsko narječje u Gorskom kotaru. Beograd: 1938. - 1939.
* Strohal, R. Uz Lujzinsku cestu. Rijeka: 1993.
== Vanjske poveznice ==
| |||