Gjirokastra: razlika između inačica

Grad broji oko 43.000 stanovnika, uključujući i brojnu [[Grci|grčku]] zajednicu. Ovaj je stari grad je upisan na listu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] kao „rijedak primjer dobro sačuvanog otomanskog grada, koji su sagradili veleposjednici”.

Gjirokastra je stari grad sas tragovima ljudske naseljenosti koja datira unazad do [[1. stoljeće pr. Kr.|prvog stoljeća pr. Kr.]]. Nalazi se na padinama planine [[Mali i Gjerë]] („Široke„Široka planine”planina”). Grad je vjerojatno osnovan negdje u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] oko tvrđave na brdu. Pod vladavinom [[Bizant]]a, razvio se u glavni tržišnitrgovački centar poznat kao Argyropolis („Srebrni grad”) ili Argyrokastron („Srebrni zamak”). Bio je dio [[Epirska Despotovina|Epirska Despotovine]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], prije nego što je [[1417]]. prešao u [[Osmansko Carstvo|otomanske]]. ruke Godine [[14171811]]. godine. Zauzeozauzeo ga je [[1811]]. [[Ali paša]], ia u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] postao je središte otpora turskoj vladavini. [[Skupština u Gjirokastri]], ključni događaj albanskog oslobodilačkog pokreta, održana je ovdjeu održanaovom gradu [[1880]]. godine.

[[Datoteka:Gjirokastra01.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Pogled sas tvrđave]]

Godine [[1914]]. [[Jorgos Hristakis Zografos]], bivši ministar vanjskih poslova [[Grčka|Grčke]], objavio je u Gjirokastri stvaranje samostalne države [[Sjeverni Epir]], koji su većinom naseljavali Grci. Gjirokastra je proglašena za glavniglavnim gradgradom samostalne države, iako je nastupajući [[Prvi svjetski rat]] uništio državu, koju su osvojile [[Francuska|francuske]] trupe, da bi je kasnije poklonile Albaniji, [[1918]]. godine.

Za vrijeme [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]], [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Gjirokastru su u raznim prilikama osvajali [[Italija]], [[Grčka]] i [[Njemačka]] prije nego što je vraćena pod stalnu albansku kontrolu [[1944]]. Poslijeratni [[komunizam|komunistički]] režim razvio je grad kao industrijski i tržišnitrgovački centar, i podiglidodijelio su ga umu status „grada muzeja” zahvaljujući činjenici da je on bio rodno mjesto diktatora [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Gjirokastra je pretrpjela tešku ekonomsku krizu po okončanju komunističke vladavine [[1991]]. Naročito ju je [[1997]]. pogodio kolaps globalne "[[piramida sreće|piramide sreće]]", kojekoji suje destabiliziraledestabilizirao cjelokupno [[albansko gospodarstvo]]. NasilniU antivladinigradu protestije odvijalidošlo sudo senasilnih uantivladinih graduprosvjeda; [[16. prosinca]] [[1997]]. godine, Hoxhinu rodnu kuću dignuli su dignuli u zrak nepoznati antikomunistički napadači. Stanovništvo grada je opalo od [[1990-ih]], a mnogi Grci su se Grci odselili u [[Grčka|Grčku]]. Međutim, još uvijek je značajnoznačajna njihovonjihova prisustvoprisutnost u gradu, kao i snjihov velikimvelik kulturnimkulturni utjecajemutjecaj.

Mnoge kuće u Gjirokastri imajuodlikuje karakterističan lokalni stil zbog kogakojega je grad stekao naziv „kamenog grada”, jer većina starih kuća ima krovove prekrivene kamenim pločama. Zbog važnosti Gjirokastre u komunističkom režimu, njennjezin je gradski centar je sačuvan od drastičnog mijenjanja i rušenja koji su pogodili druge gradove u Albaniji, ali njegovo obilježjenjegov kaostatus „grada muzeja” nažalost nije u potpunosti sačuvalosačuvao stari grad. Mnoge povijesne zgrade su oronule, i još se malo čini na njihovoj obnovi.

Tvrđava dominira gradom i nadgleda strateški važan put duž riječne doline. Otvorena je za posjetioceposjetitelje i u njoj se nalazi vojni muzej u komekojem seje nalaziizloženo zapljenjenozaplijenjeno oružje i predmeti iz doba komunističkog otpora protiv njemačke okupacije.

Gjirokastra ima i stari [[bazar]] koji je izvorno sagrađen u 17. stoljeću, ali je renoviran u 19. stoljeću poslijenakon požara. Danas u Gjirokastri ima preko 20 [[muzej]]a, a u njemu se održava i Festival narodne glazbe.

Kada je grad prvi put nominiran za upis na listu mjesta Svjetske baštine [[1988]]. godine, stručnjacima je zasmetao veliki broj modernih građevina koje su remetile izgled starog grada. Povijesna jezgra je jezgra konačno upisana na popis [[2005]]. godine, 15 godina poslije prve nominacije.

Gjirokastra je glavni grad [[Gjirokastërski okrug|Gjirokastërskog okruga]], jednog od 12 [[okruzi u Albaniji|okruga u Albaniji]]. On je pretežito tržišnotrgovačko središte sas nešto industrije, pretežnouglavnom prehrambene, kožne i tekstilne.