Razlika između inačica stranice »Athanasius Kircher«

Dodano 2.090 bajtova ,  prije 10 godina
sadržaj
(Nova stranica: 250px|desno|mini|Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. '''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. ...)
 
(sadržaj)
'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis|zemljopisom]], [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica'').
 
== Životopis ==
Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Od 1630. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref>
 
Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali [[rijeka|rijeke]] [[Rhone]]. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak ''Bucho'' ili ''Buchonius'', a kasnije često i ''Fuldensis'' (prema imenu obližnjeg gradskog središta).<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, [[grčki jezik|grčki]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik|arapski]]. Od [[1630]]. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Collegio Romano'').<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref>
 
U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj [[Europa|Europi]]. Godine [[1638]]. zatekao se u [[Napulj]]u kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za [[misionarenje|misionarsko djelovanje]] u [[Kina|Kini]], no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref>
 
Pribavivši [[teleskop]] [[1625]]. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz [[sunčeve pjege]].<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref> Također, bavio se proučavanjem [[egipatska mitologija|egipatske religije]], smatrajući je izvorom svih ostalih [[religija]] i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i [[hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]], mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i [[koptski jezik|koptskog jezika]].
 
Smatra ga se najvećim predstavnikom [[hermetizam|hermetizma]] unutar [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] u razdoblju nakon [[reformacija|reformacije]]. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se [[alkemija|alkemijom]] i [[astrologija|astrologijom]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref>
 
== Djela ==
== Literatura ==
 
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000.'' ISBN 953-6716-11-9
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Zagreb, 2006.'' ISBN 953-7224-10-4
 
[[Kategorija:Njemački znanstvenici]]
[[Kategorija:Egiptolozi]]
[[Kategorija:Hermetizam]]
 
<!-- interwiki -->