Inačica od 23. srpnja 2011. u 21:59 uredi 92.42.254.70 (razgovor) →‎Kratak opis ratnih zbivanja ← Starija izmjena		Inačica od 4. kolovoza 2011. u 14:48 uredi ukloni ovu izmjenu Aleksa Milićević (razgovor \| doprinosi) 38 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 26: \|bilješke= }} '''Travanjski rat''' (ili '''Direktiva br. 25'''; '''Aprilski rat''' - naziv češći u literaturi) u [[historiografija\|historiografiji]] je naziv za [[rat]] vođen između [[6. travnja\|6.]] i [[17. travnja]] [[1941]]. između [[Sile Osovine\|osovinskih sila]] ([[Njemačka]], [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Bugarska]]) i [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]]. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je [[Adolf Hitler]] [[27. ožujka]], nakon ~~[[državni udar u Beogradu\|~~državnog udara u Beogradu]]. ==Kratak opis ratnih zbivanja== Redak 32: Vojska Kraljevine Jugoslavije bila pod zapovjedništvom pretežno srpskog časničkog kadra. Glavni stožer nastojao ponoviti taktiku iz [[1. svjetski rat\|1. svjetskog rata ]] kada je stvoren tzv. solunski front gdje je srbijanska vojska dobivala obilatu vojnu i logističku pomoć [[Antanta\|Antante]]. Zapadni dijelovi [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]] trebali su biti žrtvovani. U travanjskom ratu takva taktika doživjela je potpuni neuspjeh. Prvoga dana rata ([[6. travnja]]) zrakoplovi [[Luftwaffe]] žestoko su [[Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu\|bombardirali Beograd]], pri čemu je život izgubilo od 2000 do 4000 civila. Otpor [[Kraljevskog jugoslavenskog zrakoplovstva]] bio je prilično neučinkovit iako je u njegovu sastavu bilo i naprednih lovačkih zrakoplova poput britanskog [[Hawker Hurricane\|Hurricanea]] ili njemačkog [[Messerschmitt Bf 109\|Messerschmitta Bf 109]]. Jugoslavenski piloti su bili toliko loše koordinirani da su počeli obarati jedni druge misleći da napadaju neprijateljske zrakoplove. Nekoliko jugoslavenskih bombardera izvršilo je napade na ciljeve u [[Austrija\|Austriji]] i [[Mađarska\|Mađarskoj]] te na [[Zadar]] i [[Albanija\|Albaniju]] (koji su bili pod vlašću Talijana), ali takve sporadične akcije nisu značajnije utjecale na tijek ratnih zbivanja. [[Wehrmacht]] je s lakoćom osvojio prostor [[Makedonija\|Makedonije]] brzim tenkovskim prodorom i time spriječio stvaranje nekog novog solunskog fronta. Njemački prodor zatim se usmjerio na sjever [[Grčka\|Grčke]] gdje su udružene njemačke, bugarske i talijanske snage krenule u konačno osvajanje te države. Prodor jugoslavenske vojske u Albaniju (koja se nalazila pod okupacijom fašističke Italije) nije omogućio izbijanje na Jadran, te je također bio neuspješan iako je zauzet dio sjeverne Albanije. U invaziji na Kraljevinu Jugoslaviju sudjelovale su oružane snage [[Italija\|Italije]] i [[Mađarska\|Mađarske]]. [[Rumunjska]] i [[Bugarska]] nisu izravno sudjelovale u napadu, ali su pružale logističku potporu ustupanjem baza i dopuštanjem razmještanja njemačkih postrojbi na svom teritoriju. [[Ratna mornarica Kraljevine Jugoslavije]] također nije niti pokušavala pružiti otpor Talijanima iako je imala na raspolaganju hidroavione, razarače, podmornice i niz manjih plovnih jedinica. Kad je pala jugoslavenska pomorska baza u [[Boka kotorska\|Boki kotorskoj]] jedini čin otpora bilo je samouništenje u [[razarač Zagreb\|razarača Zagreba]] pri čemu je život izgubilo nekoliko pomorskih časnika. Nekoliko manjih plovnih jedinica (npr. podmornica Nebojša, torpedni čamci) uspjeli su pobjeći prije zarobljavanja te su se pridružili britanskim snagama.

Travanjski rat: razlika između inačica