Srednje kameno doba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.5.4) (robot Dodaje: kk:Мезолит |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 111:
Varijante, odnosno nasljednice ove Swiderijanske kulture su slijedeće kulture: Komornica ([[Poljska]]), Kudlaevka ([[Bjelorusija]]), Narva ([[Latvija]]), Kunda ([[Estonija]]), Veretye ([[Rusija]]) i Suomusjärvi ([[Finska]]). Zapadnije od njih, na području južnog [[Baltik]]a, rana mezolitička kultura Maglemose preobrazila se u kasnu mezolitičku kulturu Kongemose, oko godine 7000. pr.Kr. U to doba pojavljuju se trapezoidalni mikroliti. Keramika je u ovim područjima istočne Europe ušla u opću upotrebu do godine 5400 pr.Kr, a vjerojatno je uvedena preko južnog [[Sibir]]a. Keramika ipak nije dovoljan razlog da se ova društva svrstaju pod [[neolitik|neolitičko]] razdoblje (u tehnološkom smislu), jer im nedostaju ostale (najbitnije) sastavnice "neolitičkog paketa", tj. uzgoj životinja i biljaka. Tako i južnoskandinavska kultura Ertebolle, koja je upotrebljavala keramiku (vidi gore), spada još uvijek u razdoblje mezolitika.
U ovim su se područjima Europe ljudi osobito oslanjali na izvore hrane iz mora i jezera. Česti su nalazi [[čamac]]a i vesala (tamo gje su uvjeti za njihovo očuvanje bili povoljni, npr. u jezerskom mulju), te udica, kopalja za lov na ribe i [[harpun]]a. Razvijene su specijalizirane metode lova na [[tuljan]]e. Postoje znakovi da se iskorištavanje tuljana i ostalih obalnih
Na području koje obuhvaća današnju sjeveroistočnu Poljsku, pribaltičke države, sjevernu Bjelorusiju i sjeverozapadnu Rusiju, na obalama jezera nađena su brojna mezolitička naselja lovaca-sakupljača. Primjer takvog naselja je Abora, na jezeru Lubana, u istočnoj Latviji (4100-2200. g.pr.Kr.). U Abori, kao i na mnogim drugim mjestima, pronađeni su ostaci drvenih kuća na stupovima (sojenica), koje su imale jednu ili više soba, te kamenom ograđena ognjišta. Kuće su imale površinu od 30 do 50 kvadratnih metara.
| |||