Johann Palisa: razlika između inačica

Jedan od najpoznatijih otkrivača malih planeta u povijesti astronomije, te najveći otkrivač [[asteroid]]a vizualnom metodom. U [[Beč]]u je studirao [[Matematika|matematiku]] i [[Astronomija|astronomiju]], ali prekida studij kako bi se posvetio praktičnim opažanjima, da bi [[1872]]. godine postao ravnatelj [[Mornarička zvjezdarnica u Puli|Mornaričke zvjezdarnice u Puli]]. [[Refraktorski teleskop|Refraktorskim teleskopom]], [[1874]]. godine otkriva svoj prvi [[asteroid]] kojeg imenuje [[136 Austria|(136) Austria]]. Tim otkrićem i Austro-Ugarska ulazi u krug država koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignuće Car osobno dodjeljuje orden. Do [[1880]]. godine otkriva iz [[Pula|Pule]] sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana uz [[Istra|Istru]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]: [[142 Polana|(142) Polana]], [[143 Adria|(143) Adria]], [[183 Istria|(183) Istria]]. Ponudu da u [[Beč]]u radi s novopostavljenim, tad najvećim teleskopom svijeta Palisa prihvaća i 1890. godine rad nastavlja na bečkkoj zvjezdarnici. Tamo, u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja života otkriva još 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivenih 122 malih planeta postaje jedan od njihovih navećih otkrivača, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska ličnost. Ostat će zapamćen i prema prvom spominjanju [[svjetlosno onečišćenje|svjetlosnog onečišćenja]] koje umanjuje kvalitet Bečkog neba. Njemu u čast je asteroid otkriven sa [[zvjezdarnice Heidelberg]] dobio ime [[914 Palisana|(914) Palisana]], na Mjesecu je jedan krater nazvan [[Palisa (krater)|Palisa]]. Komet kojeg je [[1879]]. godine otkrio iz [[Pula|Pule]], nosi njegovo prezime, [[C/1879 Q1 Palisa|C/1879 Q1 (Palisa)]].

 

 

{{clear}}