Inačica od 20. kolovoza 2011. u 10:48 uredi Miv2 (razgovor \| doprinosi) 57 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. kolovoza 2011. u 10:58 uredi ukloni ovu izmjenu Miv2 (razgovor \| doprinosi) 57 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 10: Nastojanjem apostolskoga vikara [[biskup]]a [[Anđeo Kraljević\|Anđela Kraljevića]], franjevca, u Mostaru je 7. ožujka [[1866.]] počela gradnja stolne ili katedralne crkve ''(templum cathedrale)'' [[apostolski prvaci\|apostolskih prvakâ]] svetoga [[Sveti Petar\|Petra]] i [[Sveti Pavao\|Pavla]], dovršena većom pomoću dobrotvora iz inozemstva<ref>Usp. ''Schematismus topographico-historicus Vicariatus Apostolici et Custodiae Provincialis Franciscano-missionariae in Hercegovina pro anno Domini 1873.'', Mostar, 1873., str. 129-130.</ref> i blagoslovljena [[1872.]] Uz nju je [[1873.]] podignut "prostran i udoban župni stan".<ref>Usp. Radoslav Glavaš, ''Spomenica 50-godišnjice hercegovačke franjevačke Redodržave'', Mostar, 1897., str. 76.</ref> Ova prva mostarska [[stolnica]] ili [[katedrala]] pripojena je [[1890.]] mostarskomu franjevačkom [[samostan]]u te je istodobno nastavila služiti i kao [[župa\|župna crkva]] i kao stolna crkva. Bilo je u to u doba prvoga mostarsko-duvanjskoga biskupa [[Paškal Buconjić\|Paškala Buconjića]], franjevca, ([[1880.]]--[[1910.]]), koji je hercegovačkim franjevcima pomogao sagraditi samostan s bogoslovijom, podignut tijekom [[1890.]] i [[1891.]], i opskrbio potrebnim.<ref>Usp. Radoslav Glavaš, ''Biskup fra Paškal Buconjić. Prigodom 30 godina biskupovanja, 1880-1910.'', Mostar, 1910., str. 19-20; Dominik Mandić, »Osnutak franjevačkog samostana i bogoslovije u Mostaru«, u: ''Stopama Otaca. Almanah hercegovačke franjevačke omladine'', Mostar, 1934/1935., str. 19-21.</ref> Inače, to je u Mostaru sve do početka osamdesetih godina prošloga stoljeća ~~bile~~bila i jedina crkva na raspolaganju mostarskim katolicima. A kako ni jedan biskup u redovitim prilikama ne može vršiti svoju službu bez vlastite crkve, niti biskupija može biti bez crkve matice, biskup [[Paškal Buconjić\|Paškala Buconjića]] je pribavio zemljište za novu biskupsku crkvu, u predjelu grada tada zvanom Guvno, a danas Rondo odnosno Trg hrvatskih velikana. Pribavljeno zemljište – dijelom poklonjeno, a dijelom kupljeno, sastavljeno od dviju katastarskih čestica od kojih je jedna s površinom od 3.754 m2 a druga s površinom od 4.684 m2, što daje ukupnu površinu od 8.388 m2 – uknjiženo je na [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]].<ref> Usp. ''Zemljišno-knjiški uložak katastarske općine Mostar: katastarska čestica br. 408 i 406/12''.</ref> Biskup je za gradnju pribavio i oko 5 vagona kreča, koji je na gradilištu stajao preko 40 godina. I novi mostarsko-duvanjski biskup [[Alojzije Mišić]], franjevac, (1912.-1942.), mislio je na gradnju stolne crkve, te je na gradilište dao složiti preko 250 četvornih metara tesanoga kamena. U međuvremenu se je pojavila i neka hipoteka stavljena na zemljište.

Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru: razlika između inačica