Inačica od 27. kolovoza 2011. u 12:04 uredi Jarebika (razgovor \| doprinosi) 1.514 edits Nova stranica: '''Ivan Šugar''' (Filipana kod Pule, 27. svibnja 1933.), hrvatski je botaničar. Rodio se je 27. svibnja 1933. godine u Filipani nedaleko od Pule. Osnovnu školu završi...		Inačica od 27. kolovoza 2011. u 12:28 uredi ukloni ovu izmjenu Jarebika (razgovor \| doprinosi) 1.514 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Ivan Šugar''' ([[Filipana]] kod Pule, [[27. svibnja]] [[1933.]]), hrvatski je botaničar. Rodio se je 27. svibnja 1933. godine u Filipani nedaleko od Pule. Osnovnu školu završio je u [[Marčana\|Marčani]], a gimnaziju u [[Pazin]]u. Godine 1961. diplomirao je na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]], Odsjeku za biologiju, zagrebačkoga Sveučilišta. Magistrirao je 1967. obranom teze ''Biljni pokrov Osorčice na otoku Lošinju'' na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem, nakon nekoliko godina, stječe i doktorsku titulu obranom teze ''Flora i vegetacija Samoborskog gorja''. U tom je razdoblju školsku godinu 1965/66., proveo u Montpellieru u Francuskoj. Redak 7: Istodobno, dva mjeseca provodi i u Touluseu u »Službi za vegetacijsku kartografiju«, gdje se upoznaje s metodologijom kartografskoga prikazivanja vegetacije pomoću zračne fotogrametrije. Bio je i pedološkim učenikom u brdima francuskog ~~Centralnog~~[[Središnji masiv\|Središnjeg masiva]] da bi 1973. boravio na ~~Univerzitetu~~sveučilištu na Patrasu u Grčkoj, gdje je proučavao vegetaciju ~~Peloponeza~~[[Peloponez]]a. Od 1961~~-1962~~. ~~radio~~do 1962. je godine radio kao član istraživač na odsjeku za botaniku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a zatim od 1962-. do 1978. na [[Institut za botaniku sveučilišta u Zagrebu\|Institutu za botaniku]] sveučilišta u Zagrebu i to najprije kao asistent predavač, zatim kao istraživački asistent te kao istraživač suradnik. Kada je Institut za botaniku prestao postojati, Ivan ~~Sugar~~Šugar počeo je raditi na Botaničkom odjelu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, u razdoblju od 1978-. do 1987., kao asistent u istraživanju, a zatim od 1998. kao savjetnik pri istraživanjima. Do umirovljenja predavao je botaniku na [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu\|Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu]]. Cjelokupni znanstveni rad Ivana Šugara temelji se na istraživanju flore i vegetacije Hrvatske, kao i na pripremi Vegetacijske mape Hrvatske. Objavio je brojne znanstvene radove te surađivao na brojnim projektima. Sudjelovao je na više znanstvenih susreta u zemlji i inozemstvu, među ostalima i na dvije [[UNESCO]]-ve konferencije s temom zaštite živućeg svijeta Mediterana. Na prvoj konferenciji, održanoj u ~~Potenci~~Potenzi u Italiji, u suradnji s ostalim sudionicima, izradio je prijedlog da se [[Velebit]] proglasi [[biogenetski rezervat\|biogenetskim rezervatom]]. Godine 1988. sudjelovao je na susretu [[Međunarodno udruženje svjetskih biologa\|Međunarodnog udruženja svjetskih biologa]] koji se održao u Smolenicama u Slovačkoj. Za leksikografsko-rječničko djelo Hrvatski biljni imenoslov dobio je [[nagrada Ivo Horvat\|nagradu Ivo Horvat]] za 2008. godinu. U obrazloženje se je navelo da je ta kapitalno djelo hrvatske fitonomije. Po svom obujmu od 1200 stranica najiscrpniji je dosad objavljeni popis hrvatskih biljnih imena. Osim toga, svaki naziv ima izvore u kojima je zabilježen i podatke o zdravstvenom i prehrambenom aspektu pojedine biljke. <ref name="minkulture2009.">[http://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=4870 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske] Nagrada "Ivo Horvat" Ljerki Regula Bevilacqua za životno djelo , pristupljeno 27. kolovoza 2011.</ref>Djelo Hrvatski biljni imenoslov je nastalo na temeljima višegodišnjega autorova terenskog rada skupljanja narodnih naziva za bilje širom Hrvatske te dosad objavljene nomenklaturne građe. Prvo je takvo djelo u Hrvatskoj napisano 150 godina poslije Šulekova imenika bilja i biljarstva, kojim se je konačno pristupilo sustavnom skupljanju domaćih, narodnih naziva za bilje.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sugarimenoslov Matica] Ivan Šugar: Hrvatski biljni imenoslov, pristupljeno 27. kolovoza 2011.</ref> Objavio je sljedeće naslove: Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon / Lexicon botanicum Latino-Croaticum et Croatico-Latinum, Zagreb 1990., Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liber de simplicibus Benedicti Rinij suautori (Igor Gostl i K. Hazler-Pilepić), Zagreb 2002.▼ Objavio je sljedeće naslove: Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon / Lexicon botanicum Latino-Croaticum et Croatico-Latinum, Zagreb 1990. ▲~~Objavio je sljedeće naslove: Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon / Lexicon botanicum Latino-Croaticum et Croatico-Latinum, Zagreb 1990.,~~ Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liber de simplicibus Benedicti Rinij suautori (Igor Gostl i K. Hazler-Pilepić), Zagreb, 2002. Hrvatski biljni imenoslov, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. ([[nagrada Ivo Horvat]] 2008.) Uredio je i knjigu Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske Zavoda za zaštitu prirode, Zagreb 1994. == Izvor == [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IvanSugar_a Matica hrvatska] Ivan Šugar, preuzeto 27. kolovoza 2011.▼ {{Matica hrvatska}} ▲[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IvanSugar_a Matica hrvatska] Ivan Šugar, preuzeto 27. kolovoza 2011. {{izvori}} == Vanjske poveznice == [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sugarimenoslov Matica] Ivan Šugar: Hrvatski biljni imenoslov {{GLAVNIRASPORED:Šugar, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski botaničari]]

Ivan Šugar: razlika između inačica