Zemljopis Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 209:
Važan utjecaj imaju i regionalni i lokalni orografski modifikatori, tj. položaji [[planinski lanac|planinskih lanaca]]. [[Alpe]] i Dinaridi sprječavaju daljnji prodor zračnih struja s juga prema unutrašnjosti. Stoga dijelovi uz samo podnožje planinskih lanaca primaju najveću količinu [[padaline|padalina]].
 
Prosječno trajanje [[insolacija|insolacije]] u Hrvatskoj povećapovećava se od zapada k istoku i od sjevera prema jugu. Najmanju insolaciju imaju najviši vrhovi planina i sjeveroistok Hrvatske dok najveću insolaciju imaju dalmatinski otoci (Hvar 2674 sati) i južna Hrvatska.
 
Prosječni iznosi i godišnji hod temperatura zraka razlikuju se u Hrvatskoj od regije do regije. Umjerenost klime rezultat je ne tako hladnih zima i ne previše vrućih ljeta. Najhladniji mjesec je [[siječanj]] s prosječnim temperaturama od -2 u gorskoj do 5 °C u primorskoj Hrvatskoj. Najtopliji mjesec je [[srpanj]] s prosječnim temperaturama od 15 u gorskoj do 24 °C u primorskoj Hrvatskoj.