Razlika između inačica stranice »Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu«

bez sažetka
[[Datoteka:Katolički bogoslovni fakultet Zagreb.jpg|mini|250px|Zagrebački bogoslovni fakultet]]
'''Katolički bogoslovni fakultet''' [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] slijedi razvitak [[filozofija|filozofsko]]-[[teologija|teoloških studija]] koje je prije sedam i pol stoljeća u [[Zagreb]]u pokrenuo zagrebački biskup [[Stjepan II. Babonić]] (1227.-1247).
 
== Povijest ==
 
Jedan od njegovih nasljednika, blaženi [[Augustin Kažotić]] (1303.-1322.), osnovao je katedralnu školu s odsjecima »slobodnih umijeća« i teologije s naglaskom na studiju [[Sveto pismo|svetopisamskih]], [[patristika|patrističkih]] i [[skolastika|skolastičkih]] tekstova.
 
[[Tridentski koncil|Poslijetridentsko]] sjemenište [[Juraj Drašković|Jurja Draškovića]] (1563.-1578.) s humanističkom školom i [[isusovci|isusovački]] kolegij (1633.) na [[Gradec|Gradcu]], uz obilnu novčanu potporu biskupa [[Franjo Erghelyi|Franje Erghelya]] (1628.-1637.) i kanonika Nikole Dijaneševića, velikog [[prepošt]]a Zagrebačkoga kaptola, vode k uspostavi Akademije (1662. godine), koju car i kralj [[Leopold I.]] posebnom poveljom [[23. rujna]] [[1669.]] upisuje u generalne studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama. Carsku povelju [[3. studenoga]] [[1671.]] ratificirao je [[Hrvatski sabor]] »''salvis tamen iuribus et libertatibus Regni in suo vigore permanentibus''«. Program iz 1673. godine predviđa teoretski i praktični dio studija na [[katedra]]ma filozofije, [[dogmatska teologija|dogmatske]] i [[moralna teologija|moralne teologije]], uz koje se postupno organiziraju katedre [[kanonsko pravo|kanonskoga prava]] (1726./27.), [[kontroverzistika|kontroverzistike]] (1747./48.), biblijskih jezika, [[crkvena povijest|crkvene povijesti]] i [[govorništvo|govorništva]] (1757./58.).
 
Poslije ukinuća [[isusovci|isusovačkoga reda]] (1773.) carica i kraljica [[Marija Terezija]], preustrojila je zagrebački generalni studij u "Kraljevsku akademiju znanosti" s tri fakulteta: filozofskim, bogoslovnim i pravnim.