Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji: razlika između inačica

Jedna od glavnih prepreka za otvaranje pregovora, a time i ulazak u punopravno članstvo Europske unije bila je suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (Haaški sud). Hrvatskoj se nametnula krivnja za [[Domovinski rat]] s kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i izjednačavalo ju se s agresorom, što je politički vrh, kao i sam narod teško prihvaćao. Da bi se Hrvatska pridružila europskoj obitelji, morala je predati ratnu dokumentaciju, spise s oznakom “vojna tajna” i izručiti cjelokupan zapovjedni lanac koji je sudjelovao u ratnim operacijama. Dugo se Hrvatskoj spočitavala nesuradnja s Haaškim sudom, uzrokovana ponajviše neizručivanjem generala Ante Gotovine. Nakon njegovog izručivanja, Hrvatskoj je upaljeno zeleno svjetlo i [[3. listopada]] 2005. godine ustanovljeno je da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Slijedom toga, istoga dana i službeno su otvoreni pregovori s Hrvatskom o punopravnom članstvu, ali ovo pitanje će praktički do kraja povlačiti [[Velika Britanija]] i [[Nizozemska]] blokirajući tako završetak pregovora sve do [[SAD|američkog]] političkog pritiska na [[London]] zbog tamošnjih nerealnih stajališta <ref>[http://www.guardian.co.uk/world/us-embassy-cables-documents/237167 US and UK clash over Croatia's EU membership bid]</ref> što rezultira uspješnim završetkom pregovora Hrvatske s Europskom unijom