Inačica od 23. kolovoza 2011. u 23:04 uredi KamikazeBot (razgovor \| doprinosi) 8.753 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: be-x-old:Жан Бадэн ← Starija izmjena		Inačica od 5. rujna 2011. u 10:45 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.050 edits sadržaj, vanjske poveznice Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Jean Bodin.jpg\|250px\|mini\|Jean Bodin]] '''Jean Bodin''' (Angers, [[1530]]. - [[Laon]], [[1596]].), poznati je [[Francuzi\|francuski]] [[pravnik]], politički mislilac, [[filozof]], [[povijest\|povjesničar]] i [[ekonomist]]. == Životopis == Rodio se u blizini Angersa u obitelji bogatog majstora krojača Guillaumea Bodina i Catherine Dutertre. Školovao se u rodnom gradu, a potom je postao redovnik i živio u [[karmelićani\|karmelićanskom]] [[samostan]]u ''Notre-Dames-des-Carmes''. Godine [[1545]]. otišao je studirati dvije godine u [[Pariz]], a od [[1550]]. godine studirao je pravo u [[Toulouse]]u.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Krajem studija preveo je s grčkog na latinski jezik djelo Opijana (''Oppiani De venatione'', 1555.) pod patronatom angerskog [[biskup]]a. Godine [[1560]]. vratio se u Parizu i pristupio [[parlament]]u kao kraljev savjetnik. Tijekom vjerskog sukoba u Francuskoj, Bodin je ostao vjeran [[katoličanstvo\|katoličanstvu]]. Godine [[1570]]. postao je nadzornik šuma u [[Normandija\|Normandiji]], što je potaklo njegov sukob s kraljem [[Karlo IX., kralj Francuske\|Karlom IX.]], jer je Bodin tvrdio da je kralj samo korisnik [[šuma]], dok one zapravo pripadaju narodu.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Unatoč tome, Bodin je zadržao visoke društvene pozicije, pa je 1573. dočekao [[Poljaci\|poljsko]] veleposlanstvo koje je kraljevom mlađem bratu [[Henrik III., kralj Francuske\|Henriku]], ponudilo poljsku krunu. == Rad i djelo == Sa stajališta sociologije prava, njegovo je najpoznatije djelo ''Republika'' napisano u šest tomova. Kao realistički renesansni mislilac, Bodin je, u socijalno-političkoj pravnoj misli ostao poznat kao jedan od prvih tvoraca i utemeljitelja teorije suvereniteta. ▼ Bodin je [[1566]]. napisao djelo ''Metode za lako razumijevanje povijesti'' (''Methodus ad facilem historiarum cognitionem''). U tom djelu razvio je teoriju univerzalnog povijesnog znanja, zaključivši da povijesno i pravno znanje omogućuje bolju upravu i vladavinu države.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Suverenitet, suverenost, za Bodina je određujući pojam za državu i državni [[ustav]]. ''Ius maiestatis'' za Bodedna znači apslolutnost, jedinstvo i neprenostivnost vlasti. Um i autoritet čine najautoritativnije principe državnog života, a vlast i vladari odgovorni su za dobrobit ljudi i [[narod]]a, ne samo pred pozitivnim, ustavno-pravnim, već i pred prirodno-pravnim zakonom. Zalagao se za princip tolerancije između narodnih i religijskih skupina, a po vlastitom uvjerenju, bio je deist, odnosno pristalica [[Deizam\|deizma]].▼ ▲Sa stajališta sociologije prava, njegovo je najpoznatije djelo ''Republika'' (''Les Six livres de la République'') napisano [[1576]]. u šest tomova, koje sadržava ukupnu pravnu i političku misao [[renesansa\|renesansne]] [[Francuska\|Francuske]].<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Kao realistički renesansni mislilac, Bodin je, u socijalno-političkoj pravnoj misli ostao poznat kao jedan od prvih tvoraca i utemeljitelja teorije suvereniteta. {{GLAVNIRASPORED:Boden, Žar}}▼ ▲Suverenitet, suverenost, za Bodina je određujući pojam za [[država\|državu]] i ~~državni~~ [[ustav\|državni ustav]]. ''Ius maiestatis'' za ~~Bodedna~~Bodina znači apslolutnost, jedinstvo i neprenostivnost vlasti. Um i autoritet čine najautoritativnije principe državnog života, a vlast i vladari odgovorni su za dobrobit ljudi i [[narod]]a, ne samo pred pozitivnim, ustavno-pravnim, već i pred prirodno-pravnim zakonom. Zalagao se za princip tolerancije između narodnih i religijskih skupina, a po vlastitom uvjerenju, bio je deist, odnosno pristalica [[Deizam\|deizma]]. Godine [[1581]]. napisao je ''De la démonomanie des sorciers'' u kojem upozorava na postojanje [[demon]]skih sila koje navode ljude na odbacivanje vjerovanja u istinito postojanje [[magija\|magije]] i [[vještice\|vještica]] koje služe [[sotona\|Sotoni]]. Njegova tvrdnja je, dakle, da je napuisao to djelo kako bi upozorio ljude na djelovanje vraga i odvratio ih od služenja njemu i naglasio kako ne postoji gori zločin od toga koji zavrjeđuje najtežu kaznu.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> === Djela === * ''Oppiani De venatione, Libri IIII, J. Bodino Andegavensi interprete, Paris, apud Michaëlem Vascosanum'', 1555. * ''Methodus ad facilem historiarum cognitionem'', 1566. * ''Les Six livres de la République'', 1576. * ''Juris universi distributio'', 1578. * ''De la démonomanie des sorciers'', 1581. * ''Universae naturae theatrum, in quo rerum omnium effectrices causae et fines quinque libris discutiuntur, Lugduni, apud Jacobum Roussin'', 1596. * ''Colloquium Heptaplomeres de rerum sublimium arcanis abditis'', 1683. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat\|Jean Bodin}} * [http://plato.stanford.edu/entries/bodin/ Stanford Encyclopedia of Philosophy] {{en icon}} ▲{{GLAVNIRASPORED:~~Boden~~Bodin, ~~Žar~~Jean}} [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Ekonomisti]] [[Kategorija:Ezoterija]] <!-- interwiki --> [[ar:جان بودان]]

Jean Bodin: razlika između inačica