Krasopis: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: jv:Kaligrafi |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Mirror writing2.jpg|mini|250px|<center>"Sve je zastupnikom Boga" (علي ولي الله), [[Osmanlije|osmanlijska]] ''lehva'', tj. vrsta simetrične kaligrafije na kojoj je natpis identičan čitajući ga i slijeva i zdesna (17. st.)]]
'''Kaligrafija''' ([[grčki]]: κάλλοςγραφή, ''kaligraphia'';
== Uvod ==
[[Datoteka:Šibenska molitva.14st.jpg|mini|180px|<center>''Šibenska molitva'', primjer kaligrafije iz [[14. stoljeće|14. st.]]]]
Važnost kaligrafije u povijesti [[kultura]] je ogromna svuda gdje je prepisivanje svetih tekstova imalo samo po sebi duhovnu vrijednost: primjerice u [[islam]]u, gdje je [[bismillah]] najčešći kaligrafski oblik. U [[kinesko pismo|kineskoj]] i [[japansko pismo|japanskoj]] kulturi pisanja je kaligrafija i danas vrlo važna i inspirirajuća. Važnije od čitljivosti je postizanje savršene [[estetika|estetske]] uravnoteženosti i pokazivanje osjećaja.
Mnogi kaligrafi ukazuju na [[meditacija|meditativni]] karakter svog posla:
(Andreas Schenk). == Zapadna kaligrafija ==
Iako je kaligrafija u Europi nakon početka novog doba značajno izgubila na važnosti, još živi kao oblik umjetnosti i kao [[hobi]]. Praktičnu primjenu ima još u oblikovanju nekih dokumenata, [[plakat]]a ili upisivanja u neke knjige u određenim svečanim prigodama.
U cijeloj Europi postoje povijesna djela [[antika|antičkih]] i [[srednji vijek|srednjevjekovnih]] kaligrafa koji su u više primjeraka nastajali u [[samostan]]ima i vrlo bogato su opremljena s puno detalja (svečani [[kodeks]]i) ili oslikani ([[iluminirani rukopisi]]). Savršenstvo prijepisivanja je postignuto kod [[poluuncijal]]a, [[Karolinška renesansa|karolinškog]] i [[Humanizam|humanističkog]] pisma.
== Arapska kaligrafija ==
[[Datoteka:AndalusQuran.JPG|mini|
Arapski kaligrafi imaju višestoljetnu tradiciju. Zbog [[zabrana slika|zabrane slika]] u [[Kuran]]u koristilo se kurzivno [[arapsko pismo]] u kaligrafskoj umjetnosti kao linije, čime su nastale slike od slova, t.zv. [[kaligram]]i.
Line 23 ⟶ 25:
== Hebrejska kaligrafija ==
[[Datoteka:Mi Fu-On Calligraphy.jpg|mini|<center>[[Mi Fu]], [[kineska kaligrafija]] stila ''Xinshu'' iz razdoblja dinastije [[Song]] (1051.-1108.)]]
Još od [[Talmud|talmudskih]] vremena se osoba koja piše [[hebrejski|hebrejske]] tekstove naziva [[sofer]] (naglasak na "e"). Zanimanje sofera zahtijeva višegodišnje školovanje i unutar [[židovi|židovstva]] je vrlo cijenjeno. [[Biblija|Biblijski]] tekstovi se pišu guščijim perom i tintom bez dodataka metala, a sofer ju sam priprema. Podloga na kojoj se piše je uvijek, posebno u tu svrhu, ručno izrađen [[pergament]]. Hebrejski tekstovi su bez vokala, ali imaju posebne ukrase koji se opisuju kao "krunice". Tekstovi moraju biti pisani bez ijedne pogreške i vrlo točno. Sofer ne smije pisati napamet, nego mora svako pojedino slovo [[kopiranje|kopirati]] iz predloška.
==
{{glavni|Kineska kaligrafija}}
Kaligrafska umjetnička djela ukrašavaju kao okomite pločice u paru i kao vodoravne pločice s imenima kineske vrtove. U organiziranju vrta su gotovo neizostavne i čine njegov značajan ukrasni element. To su često stihovi iz poznatih pjesama, kojima se naglašava posebnost okoline u koju se stavlja.
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Calligraphy}}
* [http://hr-hr.facebook.com/pages/Kaligrafija/158271577533160 Kaligrafija na facebook.com]
* [http://www.sensaklub.hr/clanci/meditacija/tecaj-kaligrafije Tečaj kaligrafije]
* [http://46zagrebackisalon.com/sinisa-reberski-zapadna-kaligrafija/ Siniša Reberski: Zapadna kaligrafija]
[[Kategorija:Pismo]]
|