D'Hondtov sustav: razlika između inačica

'''D'Hondtov sustav ili metoda''' je metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate u [[sustav razmjernog predstavništva|sustavu razmjernog predstavništva]]. Ime je dobio po [[BelogijaBelgija|belgijskom]] matematičaru Victoru D'Hondtu, prvi je put primijenjen u Belgiji [[1899]].

Prema ovom sustavu najprije se izračuna biračka masa svake liste koju čini ukupan broj za [[izborna lista|izbornu listu]] danih glasova u [[izborna jednica|izbornoj jedinici]]. Biračka se masa tada dijeli sa 1, pa sa 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do onog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju u određenoj izbornoj jedinici. Dobivene rezultate tada treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema najmanjem onoliko koliko se zastupnika bira. Posljednji rezultat koji se tako dobije jest zajednički dijelitelj. Sa zajedničkim djeliteljem zatim treba podijeliti biračku masu svake liste. Pojedina lista, odnosno stranka koja ju je istaknula dobit će onolik broj zastupnika koliko se puta zajednički djelitelj nalazi u njezinoj biračkoj masi. Jednostavnije kazanorečeno, broj zastupničkih mjesta koje je određena stranka dobila odgovara rezultatu dijeljenja biračke mase liste te stranke sa zajedničkim djeliteljem.

'''Primjer:''' Pretpostavimo da je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika lista stranke A dobila 4160, lista stranke B 3380 i lista stranke C 2460 glasova. Ti izborni rezultati svake liste predstavljaju njihovu biračku masu. PoštoKako je utvrđena biračka masa svake liste, ona se dijeli sa 1, 2, 3, 4, 5 te se dobiveni rezultati poredaju po veličini.

Od svih dopivenihdobivenih rezultata izabrati peti po veličini, jer se bira pet zastupnika, a to je 1690. Taj je broj zajednički djelitelj i njima valja podijeliti biračku masu svake liste: