Inačica od 18. travnja 2009. u 00:02 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Dodaje: sh:Marijan Matković ← Starija izmjena		Inačica od 24. rujna 2011. u 00:12 uredi ukloni ovu izmjenu Plavicvijet (razgovor \| doprinosi) 21 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Marijan Matković''' ([[Karlovac]], [[21. rujna]] [[1915.]] - [[Zagreb]], [[31. srpnja]] [[1985.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] književnik. Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu\|~~Pravnom~~Pravnome fakultetu u Zagrebu]]. Od 1945. godine radio je na [[Radio Zagreb]]u, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u [[Hrvatsko narodno kazalište\|HNK u Zagrebu]]. Uređivao je časopis "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU". Prvo mu objavljeno djelo je pjesnička zbirka ''Iz mraka u svjetlo''. Prvo objavljeno djelo mu je pjesnička zbirka "Iz mraka u svjetlo". Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Drugi značajni dramski interes je suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (Heraklo, Prometej, Ahilova baština - ciklus "I bogovi pate". Pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca. Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama ''Slučaj maturanta Wagnera'' koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu ''Krizantema'' iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski interes suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (ciklus "I bogovi pate": ''Heraklo'', ''Prometej'', ''Ahilova baština''). Posebno je zanimljiva drama ''Heraklo'' u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, realnost) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu ''Vašar snova'' koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni drama ''Na palubi'', također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami Beckettova tipa (kazalište apsurda). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Elementi Beckettova kazališta apsurda očituju se u tome što likovi očekuju nešto (spas), u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u besmislenim dijalozima (njihov je govor i dijalog sveden na ponavljanje ispraznih fraza). Osim drama, pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca. == Djela ==

Marijan Matković: razlika između inačica