'''Gustav Krklec''' ([[Udbinja]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[23. lipnja]] [[1899]]. - [[Zagreb]] [[30. listopada]] [[1977]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[prevoditelj]] s ruskog, češkog i njemačkog, prvi predsjednik [[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca|Društva hrvatskih književnih prevodilaca]].
== Životopis ==
Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u [[Varaždin]]u, [[Zagreb]]u i na [[Sušak]]u, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i [[esej]]e, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]], [[France Prešern|Prešerna]] i [[Bertolt Brecht|Brechta]]. Pod pseudonimom '''Martin Lipnjak''' napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.
Jedno vrijeme je živio i stvarao [[Zemun]]u, a nakon sukoba s vlastima u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]], pobjegao je u nedaleki [[Slankamen]].
