Vlastimirovići: razlika između inačica

[[Slika:Seal of Prince Strojimir mirrored.png|mini|300px|Biljeg pečata iz IX. stoljeća koji se pripisuje knezu Strojimiru, sinu MutimirovomeVlastimirovome]]

'''Vlastimirovići''' ([[ćirilica|ćirsrp.ćiril.]] '''Властимировићи'''), također u literaturi '''''Višeslavići''''', je naziv koji su srpskibili povijesničariprva pidodali prvoj poznatojpoznata [[Dinastija|dinastiji]] [[Srednjovjekovna Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Mitološkog su porijekla, od vladara koji su [[Srbi|Srbe]] navodno predvodili još prije [[Slaveni#Slaveni u seobi naroda|doseljavanja Slavena]]. Vladaliu jugoistočnu Evropu, na u sjevernim prostorima slavenske postojbine, vladali su [[Srbija|Srbijom]] odnajranijih početaka, prve polovice [[7. stoljeće|VII. stoljeća]], do sredine [[10. stoljeće|X. stoljeća]], kada nestaju u vrijeme bizantske rekonkviste Balkana.

Vladarskoj[[Povjesničar|Stručna obitelji Vlastimirovićaliteratura]] je nadijenutovladarskoj poridici Vlastimirovića nadijenula ime po njenom značajnom predstavniku, za kojeg postoje konkretni povjesni podaci, po knezu Vlastimiru. Drugi naziv, ''Višeslavići'', nadijenut je po prvom poznatom članu porodice - Višeslavu - no, javlja se vrlo rijetko u uporabi.

Neimenovani arhont koji je preselio srpsko pleme u nove zemlje na jugu je vladao do svoje smrti; umro je prije dolaska [[Bugari|Bugara]] na Balkan, što će reći prije 680. godine<ref>''Историја српског народа. Књига прва. Од најстаријих времена до Маричке битке (1371)'', ур. С. Ћирковић, Српска књижевна задруга, Београд 2000, 147. (Obrazovanje srpske države, S. Ćirković)</ref>. Prema jedinom dostupnom narativnompripovjednom povjesnom izvoru, prvoga vladara srpskoga je naslijedio njegov sin, koga je opet pak naslijedio njegov sin, odnosno unuk prvog kneza. Obojica su, isto kao i prvi vladar Srbije, nepoznati<ref>''ibid.''</ref>.

Dinastički redosljed nasljeđivanja je bio nastavljen prenošenjem vlasti sa oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara je i prvi čije ime znamo, Višeslav. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj<ref>''ibid.''</ref>. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima vladavine prvih imenovanih srpskih vladara. Svakako se u njihovu vladavinu datira<ref>''ibid.''</ref> pripovijest iz ''Anala samostana Lorš'' iz početka IX. stoljeća, poznatijim kao ''Velikim anala Franačkog kraljevstva'' o bjekstvu [[Panonska Hrvatska (kneževina)|panonskoga hrvatskog kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]], koji poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim [[Franci|Francima]] pobijegao iz [[Sisak|Siska]] k Srbima ² (povijesničarka [[Nada Klaić]] tvrdi da nisu u pitanju Srbi, većvjerovatno mjesto [[Srb]], v. N. Klaić, ''Povijest Hrvatanegdje u ranomzapadne srednjemkrajeve vijeku'',tadašnje Zagrebsrpske 1977, 211, nap. 115)države². Tu je na prevaru ubio nekog lokalnog srpskog [[Župan|župana]]³ (pijevod; u izvoru jednog od srpskih ''duces'') koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio sa vlasti, međutim vrlo brzo je priješaoprešao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorskudalmatinsku kneževinu]] ([[Hrvatska|Hrvatsku]]).

UPovjesna vrela gotovo da šute o prvim Vlastimirovićima, te je praktično nemoguće ucrtati granice zemalja kojima su oni vladali, no u istom izvoru koji prenosi avanturu [[Hrvati|hrvatskoga]] kneza Ljudevita, piše da<ref>''Ibid.''</ref>:

* Višeslav

* Pribislav (891/2-892/3)

* Petar (892/3-917)

* Pavle (917-920)

* Zaharija (920-924)

* Časlav (poslije 927. godine - sr. X. st.)

Nema mnogo narativnihpripovjednih povjesnih vrela koji pružaju podatke o Vlastimirovićima ili bar posredno pomažu rekonstrukciji pojedinih povjesnih činjenica. Gotovo sva saznanja o njima se oslanjaju na djelo bizantskoga cara-kroničara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] iz Makedonske dinastije ''Spis o narodima'', možda znatno poznatiji kao [[De Administrando Imperio]] (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji od kojih je iz XI. stoljeća). Porfirogenetova pripovijest o najranijoj srpskoj vladajućoj porodici predstavlja srž na osnovu koje se vrši rekonstrukcija povijesti Vlastimirovića. Kao usamljenom izvoru, nije se isuviše mnogo značaja pripisivalo, sve do otkrića komplementarnih podataka koji vijesti dopunjuju i potvrđuju. DAI ostaje jedini povjesni izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića i glavni izvor za rekonstrukciju njihove povjesnice.