Vlastimirovići: razlika između inačica

'''Vlastimirovići''' ([[ćirilica|srp. ćiril.]]: '''Властимировићи''') su bili prva poznata [[Dinastija|dinastiji]] [[Srednjovjekovna Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Mitološkog porijekla, od vladara koji su [[Srbi|Srbe]] navodno predvodili još prije [[Slaveni#Slaveni u seobi naroda|doseljavanja Slavena]] u jugoistočnu Evropu,. na u sjevernim prostorima slavenske postojbine, vladali suVladali [[Srbija|Srbijom]] najranijihvjerojatno početaka,od prve polovice [[7. stoljeće|VII. stoljeća]], do sredine [[10. stoljeće|X. stoljeća]], kada nestaju u vrijeme bizantske rekonkviste Balkana.

Srpski povjeničari vladarskoj poridici Vlastimirovića nadijenuli su ime po njenom značajnom predstavniku, za kojeg postoje konkretni povjesni podaci, po knezu Vlastimiru. Drugi naziv, ''Višeslavići'', nadijenut je po prvom poznatom članu porodice - Višeslavu - no, javlja se vrlo rijetko u uporabi.

Dinastički redosljed nasljeđivanja je bio nastavljen prenošenjem vlasti sa oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara je i prvi čije ime znamo, Višeslav. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj<ref>''ibid.''</ref>. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima njihove vladavine prvih imenovanih srpskih vladara. Svakako se u njihovu vladavinu datira<ref>''ibid.''</ref> pripovijest iz ''Anala samostana Lorš'' iz početka IX. stoljeća, poznatijim kao ''Velikim anala Franačkog kraljevstva'' o bjekstvu [[Panonska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga panonskog kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]], koji je , tvrde srpski povijesničari, poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim [[Franci|Francima]] pobijegao iz [[Sisak|Siska]] k Srbima, navodno vjerovatno negdje u zapadne krajeve tadašnje srpske države². No, hrvatska povijesničarka Nada Klaić dokazuje kako nisu u pitanju Srbi, već grad [[Srb]] u Hrvatskoj (Klaić, N., ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Školska knjiga, Zagreb 1975, 211, nap. 115.).

Tu je na prevaruprijevaru Ljudevit ubio nekog lokalnog srpskog [[Župan|župana]]³ (pijevodprijevod; u izvoru jednog od srpskih ''duces'') koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio sa vlasti, međutim vrlo brzo je prešao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatsku dalmatinsku kneževinu]] ([[Hrvatska|Hrvatsku]]).

Nema mnogo pripovjednih povjesnih vrela koji pružaju podatke o Vlastimirovićima ili bar posredno pomažu rekonstrukciji pojedinih povjesnih činjenica. Gotovo sva saznanja o njima se oslanjaju na djelo bizantskoga cara-kroničara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] iz Makedonske dinastije ''Spis o narodima'', možda znatno poznatiji kao [[De Administrando Imperio]] (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji od kojih je iz XI. stoljeća). DAI ostaje jedini povjesni izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića i glavni izvor za rekonstrukciju njihove povjesnice.

Prednemanjićka Srbija još uvijek predstavlja jednu veliku nepoznanicu, zato što je broj materijalnih ostataka vrlo oskudan, ili se i dalje dovodi u pitanje. Značajan pomak je napravljen nedavnim otkrićem pečata iz IX. stoljeća koji je navodno pripadao Strojimiru, sinu kneza Vlastimira.