Oaxaca (dolina): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
'''Dolina Oaxaca''' ([[španjolski|šp.]] ''Valles Centrales de Oaxaca'', tj. "središnje doline Oaxace") je [[zemljopis]]no i [[kultura|kulturno]] područje u središtu [[Meksiko|meksičke]] savezne države [[Oaxaca]]. Dolina se nalazi na gorju [[Sierra Madre]] i ima oblik izvijenog i naopakog slova "Y", od kojeg svaki krak ima posebno ime: sjeverozapadni je ''Etla'', centralno-južni je ''Valle Grande'' i istočni je ''Tlacolula''.
U dolini su živjeli [[Olmeci]] od oko 700. pr. Kr. ili najkasnije 500. pr. Kr., a od 500. pr. Kr.-800. godine u njoj je nastala [[Zapotec|zapotečka]] civilizacija koja se smatra jednom od najranijih kompleksnih društava [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], te kasnije i kultura [[Mixtec]]a. U dolini se nalazi i veliki broj arheoloških lokaliteta kao što su: [[Monte Alban]], [[Mitla]], [[San José Mogote]] i [[Yagul]], a prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca su upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1987. godine jer "su u njima pronađene 10.000 godina stare sjemenke iz porodice biljaka [[Cucurbitaceae]]i ([[bundeva|bundeve]] i [[krastavac|krastavci]]) i tučci [[kukuruz]]a, koji su najstariji dokazi pripitomljavanja biljaka na kontinentu, što je naposlijetku dovelo do procvata [[Srednja Amerika|srednjoameričkih]] [[civilizacija]]"<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1352 Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} Preuzeto 9. prosinca 2011.</ref>.
Danas se u njezinom središtu nalazi glavni grad države, [[Oaxaca de Juárez]],
▲Danas se u njezinom središtu nalazi glavni grad države, [[Oaxaca de Juárez]], poznat po [[španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskim kolonijalnim]] građevinama.
== Povijest ==
[[Datoteka:Oaxraca fisico regiones.png|mini|lijevo|275px|<center>Povijesne pokrajine središnjeg Meksika s Dolinom Oaxaca (''Valles Centrales'') u sredini]]
[[Datoteka:Guila Naquitz cave.jpg|mini|<center>Prapovijesna špilja ''Guila Naquitz'']]
Lovci-sakupljači su kao [[nomadi]] pristigli na ovo područje oko kraja [[ledeno doba|ledenog doba]], prije oko 10.000 godina, i uz poboljšanje klime postupno se više okreću prema sjedilačkom načinu života. Dokaz o ovoj postupnoj evoluciji, s naprednim pripitomljavanjem i poboljšanjem biljnih vrsta što dovodi do pojave društva temeljenog na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], pronađene su u dvije stalno suhe [[špilja|špilje]] (''Guilá Naquitz i Cueva Blanca''), jednom skloništu u stijenama (''Martinez'') i jednoj špilji na otvorenom (''Geo Shih''). U njima su iskopani neke od najranijih primjera udomaćenih biljaka koji, iako
[[Monte Albán]] je bilo jedno od prvih [[pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskih]] naselja koji je imao osobine pravoga grada, a odlikovao se gustom naseljenošću i strogim urbanizmom. Najviše građevina gradi se u kasnom klasičnom periodu, odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500. pr. Kr. i doživljava procvat sve do 900. godine. ▼
▲Lovci-sakupljači su kao nomadi pristigli na ovo područje oko kraja [[ledeno doba|ledenog doba]], prije oko 10.000 godina, i uz poboljšanje klime postupno se više okreću prema sjedilačkom načinu života. Dokaz o ovoj postupnoj evoluciji, s naprednim pripitomljavanjem i poboljšanjem biljnih vrsta što dovodi do pojave društva temeljenog na poljoprivredi, pronađene su u dvije stalno suhe špilje (''Guilá Naquitz i Cueva Blanca''), jednom skloništu u stijenama (''Martinez'') i jednoj na otvorenom (''Geo Shih''). U njima su iskopani neke od najranijih primjera udomaćenih biljaka, iako samo u fragmentima ipak opisuju ovaj kompleksan proces.
▲Monte Albán je bilo jedno od prvih [[pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskih]] naselja koji je imao osobine pravoga grada, a odlikovao se gustom naseljenošću i strogim urbanizmom. Najviše građevina gradi se u kasnom klasičnom periodu, odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500. pr. Kr. i doživljava procvat sve do 900. godine.
U dolini se oko 800. javlja novo pleme, Mixteci, što dovodi do konflikata sa Zapotecima. Ovo bi mogao biti uzrok što Zapoteci napuštaju Monte Alban, a Mixteci počinju koristiti neke njihove grobnice za pokop svojih vladara. Zapoteci su ga postupno, između 800. i 900., te u potpunosti do 1200. god., napustili i otišli u [[Mitla|Mitlu]]. Grad je bio gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.
Line 43 ⟶ 44:
Slika:EtchingRockYagul.JPG|<center>Stijena s uklesanom ljudskom figurom
</gallery>
==Izvori==▼
{{commonscat}}
▲==Izvori==
{{izvori}}
| |||