Srpsko-albanski sukob: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznica |
lektura |
||
Redak 169:
[[Image:Milošević Gazimestan.jpg|thumb|150px|left|[[Slobodan Milošević]] [[Govor na Gazimestanu|govori na Gazimestan]]u.]]
[[28. lipnja]] 1989. godine, prilikom obilježavanja 600. godišnjice [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]], Milošević je održao svoj neslavni govor na Gazimestanu, koji mnogi analitičari karakteriziraju kao službeni početak srpske nacionalističke kampanje.<ref>[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]</ref> Milošević je poručio da su se tek sada, poslije punih šesto godina, „srpskom narodu otvorile oči“ i da „Srbi nisu osvajali i da nisu
{{
Albanci su nakon oduzimanja autonomije pružali pasivni otpor, odbijajući sudjelovati u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko mjeseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo neovisnost Republike Kosova, što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli organizirati paralelne državne institucije, kao što su škole, porezni sustav, sudstvo i policija. Srbijanska policija je neprestano vršila intervenciju u obrazovni proces i maltretirala albanske učitelje pred njihovim učenicima, a također i same roditelje i učenike.<ref name="Isterivanje Albanaca IV">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova II (Institut za istoriju Kosova, Priština)]</ref> Razdoblje nakon 1990. godine [[Albanci]] smatraju razdobljem "divljeg, totalitarnog, vojno-policijskog režima", pod kojim je albanska populacija teško patila.<ref>Dr Rifat Blaku, Shkaqet e eksodit shqiptar, shpërngulja e shiptarëve gjatë shekujve (Razlozi albanskog egzodusa, emigracija Albanaca kroz vekove), Priština, 1992, str. 203.</ref>
| |||