Sonet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m wiki linkovi
Redak 1:
{{wp+}}
[[Datoteka:Sonet_sa_akrostihom.jpg|desno|mini|253px|'''Rukopisni original soneta sa akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''']]
'''Sonet''' je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest [[stih]]ova ([[jedanaesterac (književnost)|jedanaesteračkih]], [[dvanaesterac (stih)|dvanaesteračkih]], [[osmerac (stih)|osmeračkih]] ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva [[katren]]a i dvije [[tercina|tercine]] ili terceta.
'''Sonet''' je pjesnička forma talijanskog porijekla koja je sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dva terceta. Sam je naziv sonet stvoren prema talijanskoj riječi ''sonetto''. Riječ sonet je prijevod talijanskog naziva ''sonetto'' za koji se pretpostavlja da je nastao od riječi ''suono'' (glas, zvuk) kao njezin deminutiv, ili da je posuđenica iz provansalskog gdje je označavala jednu vrstu pjesme. Prvi se teorijski spisi o sonetu kao pjesničkom obliku javljaju već [[1332]]. godine, odnosno sto godina nakon nastanka soneta. Autor tog prvog teorijskog spisa (''Summa artis rithmici'') koji predstavlja svojevrsni zahtjev za klasifikacijom tipova soneta, jest [[Antonio da Tempo]]. U njemu on nabraja čak šesnaest vrsta soneta (sonnetus simplex, duplex, dimidiatus, caudatus, continuus, incatenatus, duodenarius, repetitus, retrogradus, semilitteratus, metricus, bilinguis, mutus, septenarius, communis, retornellatus). Najpoznatija su tri tipa soneta: '''talijanski ili Petrarkin''', '''francuski ili Ronsarov''' i '''engleski ili Shakespearov'''. U hrvatskoj književnosti kao majstor soneta ističe se [[Antun Gustav Matoš]].
 
Naziv ''sonet'' potječe od talijanskog ''sonetto'' za koji se pretpostavlja da je nastao od riječi ''suono'' (hrv. ''glas'', ''zvuk'') kao njezina [[umanjenica]], ili da je [[posuđenica]] iz [[okcitanski jezik|provansalskog]] gdje je označavala neku vrstu pjesme.
 
'''Sonet''' je pjesnička forma talijanskog porijekla koja je sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dva terceta. Sam je naziv sonet stvoren prema talijanskoj riječi ''sonetto''. Riječ sonet je prijevod talijanskog naziva ''sonetto'' za koji se pretpostavlja da je nastao od riječi ''suono'' (glas, zvuk) kao njezin deminutiv, ili da je posuđenica iz provansalskog gdje je označavala jednu vrstu pjesme. Prvi se teorijski spisi o sonetu kao pjesničkom obliku javljaju već [[1332]]. godine, odnosno stostotinjak godina nakon nastanka soneta. Autor tog prvog teorijskog spisa (''Summa artis rithmicirithimici vulgaris dictaminis''), koji predstavlja svojevrsni zahtjev za klasifikacijom tipova soneta, jest [[Antonio da Tempo]]. U njemu on nabraja čak šesnaest vrsta soneta (''sonnetus simplex, duplex, dimidiatus, caudatus, continuus, incatenatus, duodenarius, repetitus, retrogradus, semilitteratus, metricus, bilinguis, mutus, septenarius, communis, retornellatus''). Najpoznatija su tri tipa soneta: '''talijanski ili [[Francesco Petrarca|Petrarkin''']], '''francuski ili Ronsarov'''[[Pierre ide Ronsard|Ronsardov]] te '''engleski ili Shakespearov'''[[William Shakespeare|Shakespeareov]] sonet. U [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] kao majstor soneta ističe se [[Antun Gustav Matoš]].
 
== Nastanak soneta ==