'''Sažimanje podataka''' u [[računarstvo|računarstvu]] (još i '''stlačivanje podataka''', '''kompresija podataka'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš, Miroslav,: ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 268</ref>), je proces smanjivanja potrebnog fizičkog prostora za pohranu podataka kroz korištenje određenih metoda za zabilježavanje podataka. Osnovna jedinica obrade je [[datoteka]], i ovisno o tipu datoteke unutar datoteke se pojavljuju određena ponavljanja koja je moguće na medij za pohranu zapisati samo jednom i onda samo zabilježiti gdje se ponavljanje još javlja. Na taj način moguće je znatno smanjiti potreban prostor za pohranu što ovisi o strukturi i vrsti datoteke. Dobitak u prostoru je najmanji kod sažimanja zvučno-slikovnih datoteka jer zvuk i pokretne slike su vrlo kaotične prirode i klasične metode sažimanja podataka (sažimanje bez gubitka informacija) ovdje ne funkcioniraju, te se koriste metode u kojima se tolerira određena količina gubitka izvornih podataka.
== Načini sažimanja ==
Postoje dva osnovna načina sažimanja: [[lossy kompresija|sa gubicimagubitcima]] i [[lossless kompresija|bez gubitaka]]. Prvi obično rezultira manjom datotekom, ali i sadržajem manje kvalitete, što ga čini idealnim za [[multimedija|multimediju]], a drugi nema gubitaka informacija, ali je i datoteka veća. Taj se način obično koristi kod kompresiranja ne-multimedijalnih podataka (npr. binarnih datoteka, tekstualnih i ostalih vrsta). Pri tome se služimo [[pomoćni program|pomoćnim programima]].
== Povijest razvoja ==
Redak 11:
=== Sažimanje pisanih dokumenata ===
Kad sažimamo podatke tipa pisanih dokumenata gubicigubitci nisu dozvoljeni, no s druge strane, obično je omjer sažimanja takvih datoteka vrlo dobar (2-10 puta), tako da pisane dokumente sažimamo samo bez gubitaka. Najpoznatiji formati su:
