Gradec (Zagreb): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
muzeji i galerije |
palače |
||
Redak 3:
'''Gradec''' ili '''Grič''' je naziv za stari dio grada [[Zagreb]]a na obronku [[Medvednica|Medvednice]] iz kojeg je, zajedno s [[Kaptol zagrebački|Kaptolom]] nastao današnji [[Zagreb]].
Godine [[1242.]] je [[Bela IV.]] izdao [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnu bulu]] kojom grad proglašava "''slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom''". Od [[1242.]] do [[1266.]] je grad utvrđen bedemima i kulama, i njegov oblik i raspored ulica se do danas vrlo malo izmjenio. U srednjem vijeku je manji broj ulica imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).
== Gradska vrata ==
Redak 25:
Od svih vrata jedino su [[Kamenita vrata|Kamenita]] sačuvana do danas.
== Kulturnopovijesne građevine ==
Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi [[Crkva sv. Marka]], te sjedište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].▼
▲Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi [[Crkva sv. Marka]] (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena, 1876–82., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te [[Banski dvori]] sjedište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i s druge strane Trga sjedište [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].
Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. velika utvrdna kula Popov toranj. Sagradili su je kaptolski kanonici da u nju sklone sebe i svoje drgocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u Popovom tornju nalazi se [[Zvjezdarnica Zagreb]].▼
U blizini se nalaze Crkva svete [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|Katarine]] (1620–31), isusovački samostan (1641–45; danas Galerija Klovićevi dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662. akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647–50; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača Pejačević (1797; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni muzej), [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|Stara gradska vijećnica]] danas sjedište [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradske skupštine Grada Zagreba]], palače [[palača Dverce|Dverce]], Paravić, Magdalenić-Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr.
▲Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247.
Gradec je spojen s Kaptolom [[7. rujna]] [[1850.]], čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.
| |||