Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
tekst o jednoj od najvažnijih studija o hrvatskome u 20. st. |
m →Odjeci i kasnija sudbina: -ced |
||
Redak 9:
Studija Guberine i Krstića bila je dobro primljena u većini hrvatske javnosti, dok su ju napadali hrvatski i srpski Jugoslaveni, napose Jerko Gršković. Srpska je lingvistika ostala bez komentara, a hrvatska javnost u Banovini Hrvatskoj dobila je i lingvistički utemeljenu potvrdu onoga što je intuitivno osjećala, no nije znala jezikoslovno artikulirati, te, za potrebe novinstva i školstva, praktičan Krstićev razlikovnik.
U doba NDH rasprava je praktički ignorirana, jer se jezično zakonodavstvo više bavilo povratkom na stari, morfonološki pravopis zagrebačke škole, a pravopis kojem je Guberina bio jednim od triju suatora uništen je. Nakon 1945. i inauguriranja novoga vala jezičnoga uniterizma, "Razlike" su bile proskribirana knjiga: Guberina je pošteđen zbog usluga koje je učinio partizanskom pokretu, dok je Krstić vodio nesigurnu egzistenciju i bio bez sredstava za život, dok ga Krleža nije "uhljebio" u Leksikografskom zavodu. [[Deklaracija o
Guberinina je rasprava (bez razlikovnoga rječnika) kasnije pretisnuta u časopisu "Jezik", god.44., br.5., 161.-200., Zagreb, lipanj 1997.
== Literatura ==
| |||