Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji: razlika između inačica

Najbrže je agrarna reforma riješena u Bosni i Hercegovini, uglavnom još [[1921]]. godine. Svi srpski seljaci dobili su zemlju oduzetu od Bošnjaka besplatno: 113.000 kmetova dobilo je oko 546.000 ha, 55.000 [[beglučar]]a (nenasljednih zakupaca) i 80.000 ostalih interesenata. Bivši vlasnici dobili su 65 milijuna [[dinar]]a u gotovom i 65 milijuna u roku od godinu dana i još 130 milijuna u obveznicama, plus 25 milijuna za tzv. beglučke zemlje. Godine 1933. dodano je još 50 milijuna u(bezvrijednim) obveznicama za pašnjake i šikare. Kako su mnogi bivši vlasnici-[[muslimani]] ubrzo potrošili odštetu i ostali bez prihoda, [[1928]]. godine data im je mogućnost da dobiju drugu, državnu zemlju ukoliko je žele sami obrađivati.